Mala, ali još uvijek relativno bogata Austrija sve više “stenje” pod ogromnim teretom inflacije i poskupljenja. Inflacija u rujnu iznosila je 10,5 posto, To je povijesni rekord u proteklih čak 70 godina i ujedno najviša vrijednost od srpnja 1952. godine. Tada je u lipnju iznosila 14,1 posto odnosno 17 posto za cijelu tu godinu. Nakon toga slično visoka inflacija zabilježena je 1970-tih i 1980-tih godina, kao posljedica dvije naftne krize, pokazuju podaci austrijskog Državnog zavoda za statistiku “Statistike Austrije”. Riječ je o embargu koji su uvele neke arapske zemlje OPEC-a nakon Jom Kipurskog rata. Cijene nafte su 1974. godine eksplodirale i podigle stopu inflacije u Austriji na godišnji prosjek od 9,5 posto. Sljedeće je godina stope inflacije tek neznatno pala na 8,4 posto, pokazuju statistički podaci.
Glavni pokretači vrtoglavog porasta ovogodišnje rekordne inflacije u Austriji su trenutačno visoke cijene energenata, kao posljedice ruske agresije na Ukrajinu i rata koji još uvijek ne prestaje. Naprotiv, sve više se zaoštrava. Cijena plina i električne energije za domaćinstva i poduzeća odnosno industriju otišla su u nebesa. Drugi najvažniji pokretač poskupljenja su cijene goriva. Tu su također i enormna poskupljenja hrane, posebice živežnih namirnica te roba i usluga. Problem je da se bez energije i energenata de facto ne može, jer su svugdje prisutni i svi ih trebaju. I to je upravo ono što zabrinjava Austrijance i zbog čega su uplašeni kako će dalje.
Ankete pokazuju da je čak 83 posto austrijskih građana izuzetno zabrinuto razvojem situacije s poskupljenjima. Njih oko 15 posto već sada nema dovoljno novaca da plati sve pristigle račune, a 18 posto njih nema za dospjele rate uzetih kredita. Austrijanci, koji su si dosad mogli priuštiti sve što im je trebalo ili im se je svidjelo, odjednom su počeli sve više da štede na izdacima za hranu i sve manje izlaze u restorane, kazalište, kino i noćne klubove. Dvije trećine Austrijanaca ili njih 75 posto zbog poskupljenja sada kupuje jeftinije namirnice, dok njih oko 20 posto kupuje samo one najnužnije za život. U restorane više ne ide 53 posto Austrijanaca, a u diskoteke i noćne klubove njih 43 posto. Kino i kazalište je poskupljenja životnih troškova otpisalo 41 posto Austrijanaca, pokazale su ankete. Zabrinutost je velika, ali i strah da je to samo početak i da bi sva ta društveno-politička previranja uslijed krize uzrokovane inflacijom, cijenama energenata i ratom u Ukrajini mogla duže potrajati.
Nažalost na to ukazuju i ekonomska istraživanja. Stručnjak za inflacijska kretanja austrijskog Instituta za gospodarska istraživanja (Wifo) Josef Baumgartner tvrdi da kraj poskupljenjima odnosno rastu stope inflacije “nije na vidiku”, unatoč svim naporima službene politike i Europske središnje banke (EZB). I da inflacija uporno, sve više raste, te da će “ostati visoka više godina”.
“Moramo se pripremiti na to da ćemo dulje vrijeme imati višu inflaciju”, poručio je austrijski stručnjak. Baumgartner je istakao kako procjene govore da visoka stopa inflacije kao ove i sljedeće godine neće ostati, ali će biti “još uvijek relativno daleko od inflacijskog cilja EZB-a, koji je kod 2 posto”, najavivši poskupljenja i 2024. / 2025. godine.
Ono što posebno brine austrijske stručnjake je da inflacijska stopa razantno raste iz mjeseca u mjesec. U odnosu na kolovoz ove godine stopa inflacije u rujnu porasla je za 1,6 posto. I harmonizirani indeks potrošačkih cijena je u porastu i prema preliminarnim procjenama vjerojatno će porasti za 11 posto u odnosu na prethodnu godinu. U rujnu je u odnosu na kolovoz, dakle samo u mjesec dana porastao za 2,5 posto. Konačne brojke još nisu objavljene.
Bilo kako bilo, sve veći izdaci za energente, inflacija koja proždire dohodak i visoke kamate na kredite trenutačno opterećuje mnoge u Austriji. A računa se da će visoke cijene plina i struje ostati još više godina. Smanjenje plina iz Rusije već ima negativan odraz na Austriju, koja je čak 80 posto ovisna o ruskom plinu. Stoga je i protiv embarga EU-a na opskrbu plina jer bi to moglo izazvati društveni potres, smanjenje industrijske i druge proizvodnje, porast broja nezaposlenih itd. I na kraju socijalne nemire, jer Austrijanci su nakon konsolidacije nakon Drugog svjetskog rata uvijek relativno dobro živjeli, a Austrija bila mala, ali jedna od najbogatijih zemlja svijeta. A sada ju je prvo bacila na koljena koronakriza, pa potom energetska kriza i rat u Ukrajini. Veliki broj Austrijanaca nije računao s time i polako ali sigurno zapada ili će zapasti u poteškoće, jer je bez financijskih zaliha dočekuju eksploziju cijena energije i troškova proizvodnje. A i cijene živežnih namirnica su na rekordnoj razini.
Austrijski politički vrh dobro zna, da te ljude država ne smije zaboraviti i mora im ciljano pomoći, ako ne želi socijalne nemire. I razantni uspon krajnje desnice, koja je Austrijance već izvela na ulice da prosvjeduju protiv vladinih korona mjera, a sada ih mobilizira i za prosvjede protiv poskupljenja.
Kako bi zaustavila inflacijsku lavinu i ublažila njene trenutačno alarmantne posljedice. austrijska vlada svakom je odraslom austrijskom građaninu dala jednokratno 500 eura u vidu klimatskog bonusa, a djeci 250 eura. Oni s niskim primanjima i socijalni slučajevi dobili su i dodatne iznose pomoći na saveznoj razini.To je samo dio protuinflacijskih mjera. Od 1. siječnja 2023. godine austrijska vlada na čelu s konzervativnim kancelarom (ÖVP) Karlom Nehammerom ukida tzv. hladnu progresiju pri oporezivanju i uvodi redovnu indeksaciju plaća i socijalnih primanja, kako država ne bi sve više zarađivala na stalnom porastu stope inflacije, a ljudi bili sve siromašniji. Dakle, da radnicima ostane više novaca u džepu.
Vlada je odlučila da se dvije trećine hladne progresije automatski vraća poreznim obveznicima. Riječ je o 1,23 milijarde eura za 2023. godinu. Preostalu trećinu progresije dobiti će osobe s niskim primanjima kao pomoć. Od ukidanja hladne progresije profitirati će i umirovljenici. Oni koji imaju prosječnu mirovinu od 1.582 eura uštedjeti će 371 euro sljedeće godine, a do 2026. će taj iznos porasti, odnosno oni biti rasterećeni za 1404 eura. Također su uvedeni i novi tarifni razredi stope i osnovice oporezivanja. Uz to Vlada je uvela i “kočnicu” odnosno ograničila cijenu električne energije. “Čak 7,5 milijuna ljudi u Austriji biti će rasterećeno”, tvrdi austrijski kancelar. Da li će tako doista biti, uskoro će se vidjeti. No, svakako treba uzeti u obzir da u kontekstu gospodarskog razvoja u Europi Austrija pokazuje, unatoč svemu, natprosječnu dinamiku rasta i ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti.
Prema bruto društvenom proizvodu (BDP) po stanovniku u visini od 45.043 (podatak za 2021. godinu-nominalno), Austrija se nalazi kako u Europskoj uniji tako i u svijetu pri samom vrhu.
Za godinu 2023. / 2024. predviđa se rast austrijskog BDP-a od 2,6 odnosno 1,8 posto. Unatoč tim procjenama ministar financija Magnus Brunner svojim prošlog tjedna predstavljenim državnim proračunom za 2023. godinu u austrijskom parlamentu potvrdio je da je i Austrija ozbiljno uzdrmana aktualnim krizama. Maastriški deficit će sljedeće godine biti negdje 2,9 posto. Stoga je nezaobilazno ponovno zaduživanje ove alpske zemlje. Ove godine 24 milijarde, a sljedeće 17 milijardi eura, kako je najavio Brunner istaknuvši da se radi o “kriznom proračunu”. Prelazak na “normalni modus” očekuje 2026. godine. Ako to ministru pođe za rukom, jer državni dug sljedećih godina galopira prema brojci od 400 milijardi eura i neizvjesnoj budućnosti, upozoravaju stručnjaci. Živi bili, pa vidjeli!
VIDEO Horor u Zagrebu: Palicama razbili auto i čovjeka tukli na podu pa ga opljačkali
"Dvije trećine Austrijanaca ili njih 75 posto zbog poskupljenja sada kupuje jeftinije namirnice"...-Dvije trećine je 75% ?!?!? Sjedni jedan!!!