S njemačkog tržišta u Hrvatskoj prvi je put prebačena brojka od 12 milijuna noćenja. Jedan od razloga tome, kako kaže direktor predstavništva HTZ-a u Njemačkoj Mato Radić, povećana je aviofrekvencija za Hrvatsku. Kad je riječ o turističkom tržištu Slovenije, direktor tamošnjeg predstavništva Goran Blažić ocjenjuje da je ovogodišnji rekord i općenito uspon u dolasku slovenskih turista, među ostalim i u približavanju dviju zemalja, Slovenije i Hrvatske, u posljednje dvije godine, a turoperateri su zadovolji i iskorakom u hrvatskoj turističkoj ponudi. Kad je o Austriji riječ, direktor tamošnjeg predstavništva Ranko Vlatković kaže da se Austrijanci ne mogu nadiviti našoj Dalmatini i stalni su upiti o dovođenju autoceste do Dubrovnika.
Inače, vezano uz turističke zajednice Grada Zagreba i priobalja u rujnu najveći porast broja turističkih dolazaka bilježi Istra s 24,7 posto, a slijedi Kvarner, Ličko-senjska županija, Grad Zagreb, Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i na kraju Šibensko-kninska županija koja bilježi plus od 1,5 posto.
U prvih devet mjeseci ove godine sve spomenute županije također su u plusu, ali u najvećem je Grad Zagreb sa 10,7 posto, slijedi Istra, Splitsko-dalmatinska županija, Kvarner, Zadarska, Ličko-senjska, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija s dva posto većim brojem turističkih dolazaka u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Oni koji misle da je Pelješki most dio autoceste, varaju se - dio je brze ceste. Do Dubrovnika i ne treba puni profil auto-ceste (jednom će valjda proći i krak Jadransko-jonske cesta kroz BiH), i to ne samo zbog količine prometa, već zbog nedostatka prostora. Inače, Most je potreban, ali ne sada - sada treba misliti što ćemo jesti! A postoji još i \"detalj\" nastavka mosta preko Pelješca - cesta koja ima još jedan veliki most i jedan tunel, a predviđena cijena je čak malo veća od Pelješkog mosta (sve te cijene možemo slobodno računati x2)...