STVORILI SU POSLOVNU PRILIKU

Austrijsku tvrtku mijenjaju za vlastiti startup u Šibeniku: Pokreću proizvodnju u industriji čipova

Foto: Privatni album
Austrijsku tvrtku mijenjaju za vlastiti startup u Šibeniku: Pokreću proizvodnju u industriji čipova
29.09.2023.
u 10:31
Doktori polimernog inženjerstva, bračni par Antonia i Marko Omazić, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i otvoriti pogon za proizvodnju plastičnih komponenti koje su ključne u proizvodnji poluvodiča.
Pogledaj originalni članak

Antonia i Marko Omazić odlučili su se s rada u Austriji vratiti u Hrvatsku i u Šibeniku pokrenuti vlastitu tvrtku u industriji čipova, točnije otvoriti pogon za proizvodnju plastičnih komponenti koje su ključne u proizvodnji poluvodiča. Mladi bračni par, doktori polimernog inženjerstva, nije to učinio nepromišljeno, no ipak ima još nekih izazova koje moraju riješiti ne bi li se, kako planiraju, početkom sljedeće godine potpuno preselili iz Austrije u Šibenik i krenuli s poslom.

Oboje su doktorirali u Leobenu u Austriji, na sveučilištu Montan. I Antonia, rodom iz Vrgorca (31), i Marko (34), koji je iz Vodica, prije toga su završili dodiplomski studij na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu te potom diplomski odradili u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, smjer Kemija i inženjerstvo materijala. Budući da nisu ista generacija, povezali su se u Zagrebu kada je Antonia upisala diplomski, a Marko ga te godine završavao.

Marko je kratko radio u Zagrebu u struci, a potom se zaposlio na Institutu za polimere u Leobenu, na istom institutu Antonia je dobila pripravničko mjesto i ondje je ostala raditi. Na pitanje kako su dobili posao i zašto su odabrali Austriju, Marko odgovara:

– Jednostavno preko oglasa za posao, otišao sam na intervju u Leoben i dobio posao – kaže Marko, a Antonia se nadovezuje: – Meni je ponuđena doktorska pozicija odmah nakon završetka studija jer sam u suradnji s tim institutom prethodno radila eksperimentalna istraživanja za svoj diplomski rad. Što je ujedno i odgovor zašto smo odabrali Austriju.

POVEZANI ČLANCI:

poduzetničke nagrade ‘Bilanca uspjeha’

Za najuspješnijeg poduzetnika Primorsko-goranske županije proglašena tvrtka Imperial Riviera

Titulu najuspješnijeg poduzetnika u Rijeci odnio je Jadran Galenski Laboratorij. Sinoćnju dodjelu nisu propustili niti: Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, Danijela i Nenad Gračan, Belma i Mirza Džomba, Damir Mišković, te drugi brojni ugledni gosti Primorsko-goranske županije.

Karijeru u Austriji uspješno su oboje nastavili razvijati, tako je Marko na Institutu za polimere u Leobenu proveo tri godine, godinu dana radio je u Austrian Microelectronics Systems kao procesni inženjer, a šest godina bio je zaposlen u Infineon Austria Technologies AG na istoj poziciji, dok nije dao otkaz zbog otvaranja tvrtke u Hrvatskoj. Antonia je, pak, nakon četiri godine provedene na Institutu, već dvije godine zaposlena u Infineonu kao razvojni inženjer i projekt menadžer.

Kako tvrde, Hrvatsku nikada nisu otpisali, dapače uvijek im je bilo u planu vratiti se.

– Najviše smo o tome počeli razmišljati u vrijeme korone, kad smo neko vrijeme radili iz Hrvatske. Tada smo se nekako baš i uhvatili tog projekta povratka – govore Omazići i napominju: – Nama povratak nikad nije bio potpuno isključen, nikada nismo prekrižili tu opciju jer i nismo otišli da ostanemo zauvijek.

– Kad smo dobili prvo dijete i kako je vrijeme odmicalo, jednostavno smo počeli shvaćati da se “ne vidimo” više u Austriji i da ne želimo čekati mirovinu da se vratimo živjeti ondje gdje pripadamo – ističu Antonia i Marko.

S obzirom na to da oboje dolaze iz iste industrije, nisu uspijevali naći poslove u Hrvatskoj koji bi zadovoljili oboje. Tako su, kažu, shvatili da si sami moraju stvoriti radna mjesta.

– Ideja oko koje bismo si mogli stvoriti poslovnu priliku nastala je kao kombinacija nekoliko faktora – akademskih i profesionalnih znanja te globalnih zbivanja, ponajviše utjecaja korone na lance dobave. A onda smo se jednostavno našli na pravom mjestu u pravo vrijeme te odlučili ugrabiti svoju priliku – kažu i nastavljaju: – Dobili smo svu traženu potporu tvrtke u kojoj smo bili zaposleni.

Pristali su da nam budu investitor, ali i kupac. Zahvaljujući dugogodišnjem radu s njima, još od Markova doktorata, imali smo određeni kredibilitet kod njih, što su i potvrdili pismom namjere. To nam je po pitanju sigurnosti posla iznimno bitno jer bez takvog plana ne bismo se odvažili na taj pothvat. Dvije godine razvoja tog projekta je za nama i sada je došlo vrijeme da ga ostvarimo – govori Antonia. Osnovali su tako Meliori Polymer Engineering d.o.o., startup tvrtku sa sjedištem u Šibeniku, i proizvodit će komponente za čipove. Koliko je bila zahtjevna hrvatska birokracija, kako su se snašli na domaćem terenu, pitamo ih.

– Iskoristili smo mjeru za samozapošljavanje te mjeru Biram Hrvatsku. Moramo reći da smo bili i ugodno iznenađeni jednostavnošću otvaranja firme. Trenutačno smo u pripremi za predaju projektne dokumentacije HBOR-u kako bismo od njih dobili ostatak sredstava potrebnih za opremanje proizvodne linije – kažu Omazići – što je malo usporilo cijeli proces i unijelo dozu neizvjesnosti. – Naime, HBOR zahtijeva da se tvrtka pravno osnuje prije same predaje dokumentacije na uvid. Naravno, razumijemo da to ima smisla zbog količine takvih zahtjeva, no za nas je to bio velik korak.

POVEZANI ČLANCI:

Marko je unaprijed, dakle, morao dati otkaz u firmi u Austriji i osnovati firmu u Hrvatskoj a da odluka o tome hoćemo li dobiti sredstva nije donesena. To nam je vrijeme, financijski gledano, zapravo gubitak bez nekakvog vremenskog okvira koliko će donošenje odluke i razmatranje dokumentacije trajati. U svemu tome malo je teško održavati projektni timeline – kazuju Omazići, koji se nadaju da će do njihova planiranog preseljenja i otvaranja pogona ta odluka biti donesena kako im ne bi poremetila planove. Što se tiče planova, Antonia i Marko prije svega žele stabilizirati proizvodnju, pa širiti kapacitete te privući nove klijente.

– Prvi proizvod kojim planiramo pokrenuti proizvodnju ključan je za proces razdvajanja vafera u individualne čipove te je bitan za njihov transport i početak sljedećeg ciklusa prerade čipa. Počinjemo s jednom proizvodnom linijom u oko 200 kvadrata proizvodnog prostora te s pet-šest zaposlenih, ali cilj je širiti se i to brzo – objašnjava nam Marko i dodaje: – Ideja nam je u kratkom roku privući i druge renomirane europske proizvođače čipova te proširiti portfolio proizvoda. Sama proizvodna linija sastoji se od nekoliko povezanih industrijskih uređaja, od kojih su neki posebno dizajnirani za naše potrebe, te završava u čistoj sobi, gdje se odvijaju kontrola kvalitete i pakiranje.

Dugoročno Omazići imaju u planu osnovati vlastiti R&D odjel. – Za sada planiramo krenuti s timom od 5-6 inženjera te se lagano širiti i uvoditi ostale stručnjake – kazuju Antonia i Marko te napominju: – Dosta podrške i potpore dobivamo od ekipe iz Inkubatora za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut Šibenik kao i gradskih vlasti te od Zajednice za proizvodnju poluvodiča pri HGK.

Hrvatska je odlična destinacija za poduzetništvo u poluvodičkoj industriji

Srđan Kovačević, predsjednik Zajednice za mikroelektroniku i poluvodiče (ZaMiP), pri HGK, suosnivač Orqe, osječke IT tvrtke, već nekoliko godina govori da industrija poluvodiča u Hrvatskoj ima velik potencijal, a povratak vrhunskih stručnjaka Antonije i Marka Omazića, kaže, upravo to i dokazuje.

– Izuzetno nam je drago, kao ZaMiP-u, da zajednica kompanije iz poluvodičke industrije raste, a dodatno nam je drago kada možemo na bilo koji način pomoći poduzetnicima – ističe S. Kovačević i dodaje: – Prije nekoliko godina, kada smo razgovarali o osnivanju ZaMiP-a, Darko Sertić (osnivač i vlasnik Applied Ceramicsa), koji je nekoliko desetljeća u poluvodičkoj industriji, govorio mi je o tisućama naših ljudi koji rade u industriji u svijetu, od kojih bi se mnogi odmah vratili samo kada bi u svojoj domovini mogli raditi to što danas rade na raznim stranama svijeta. Poduzetnička priča Antonije i Marka praktičan je primjer da se taj povratak zaista događa. Uz to na ovakvim primjerima imamo priliku pokazati da je Hrvatska odlična destinacija za poduzetništvo u poluvodičkoj industriji.

– Na primjeru sisačkog Applied Ceramicsa vidimo da se iz Hrvatske može iznimno uspješno sudjelovati u globalnim proizvodnim lancima poluvodičke industrije, što je i premisa poduzetničkog projekta para Omazić. Osim toga, imamo priliku konkurirati u domenama dizajna, testiranja i pakiranja poluvodičkih sustava. Preduvjet za to je ulaganje u razvoj ljudskih potencijala, gdje ključnu ulogu igraju sveučilišta. Hrvatska ima sve preduvjete za razvoj ljudskih potencijala, što nam može biti primarna konkurentska prednost – dodaje Kovačević te tvrdi kako je pozitivno što se o domaćoj poluvodičkoj industriji ne razgovara više kao o nekoj znanstvenoj fantastici, nego kao o realnoj i aktualnoj temi.

Postoji interes znanstvene i stručne javnosti, a javni sektor prepoznao je razvojni potencijal poluvodičke industrije, pogotovo u kontekstu strateških prioriteta EU, kaže S. Kovačević, koji smatra da u sljedećem razdoblju moramo početi snažnije ulagati ne bismo li iskoristiti okvir koji nam pruža EU Akt o čipovima i krenuti u razvojne projekte poput centara kompetencija.

– EU i SAD intenzivno ulažu u poticanje poluvodičke industrije. I tu nam se otvara prilika koju moramo iskoristiti dok još možemo – apelira Kovačević i upozorava: – Trenutačno druge zemlje EU intenzivno potiču ulaganja u poluvodičkoj industriji, dok kod nas još ne postoje nikakvi programi potpore specifično oblikovani da privuku poduzetnike, bilo male ili najveće, poput TSMC-a i Intela.

– Akt o čipovima koji je usvojio EU stvara jedan okvir koji bi trebao ukloniti određene barijere i olakšati snažniji razvoj europske poluvodičke industrije. Iz našeg aspekta najbitniji je onaj razvojni dio Akta, jer stvara okvir za naše vlastite projekte. Na nama je sada da ih i osmislimo – kaže Kovačevič i dodaje kako ZaMiP priprema bijelu knjigu u kojoj ćemo pružiti pregled dobre svjetske prakse i iskustava u kontekstu javnih ulaganja u razvoj industrije poluvodiča.

>> VIDEO Šibenik: Ministar Butković obišao gradilište pomorsko-putničkog terminala

 

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 10

Avatar HajdukLika
HajdukLika
10:41 29.09.2023.

Bravo! I sretno!

DI
dino85
12:57 29.09.2023.

Stvoreni su skoro svi preduvjeti za povratak, i nastavak rada u domovini. Samo pojedincima trebaju naočale, nije sve perfektno ali funkcionira.

LL
lijepa_li si
12:10 29.09.2023.

nema do hrvatske, raj! još samo da iziđemo iz rovovova crvenih i crnih! svu sreću vam želim!