prihodi od cestarine

Autocesta Bregana - Zagreb - Lipovac zaradila milijardu kuna

Foto: Ivica Galović/PIXSELL
Autocesta A3 Zagreb - Lipovac
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Oleg Butković
04.01.2019.
u 18:29
HAC-ove i ARZ-ove autoceste prošle godine su od cestarine uprihodovale ukupno 2,87 milijardi kuna, što je 160 milijuna kuna više u odnosu na 2017., a pri tome je najviše zaradila autocesta Bregana - Zagreb - Lipovac
Pogledaj originalni članak

Na autocestama u nadležnosti državnih tvrtki Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka - Zagreb (ARZ) u protekloj godini je ukupno naplaćeno, bez PDV-a, 2,87 milijardi kuna od cestarine, što je šest posto odnosno 160 milijuna kuna više u odnosu na 2017.

Prema podacima HAC-a, koji održava autoceste i naplaćuje cestarinu i na ARZ-u, rast prihoda od cestarine pratio je i rast prometa pa je tako lani zabilježeno ukupno 58,56 milijuna vozila na njihovim autocestama, što je pet posto više u odnosu na godinu prije. 

Vozila u tranzitu

U HAC-u navode da, prema trenutačno raspoloživim podacima, bilježe i porast prometa i naplaćene cestarine na svim autocestama. A najznačajniji prihod u 2018. ostvaren je na autocesti A3 (Bregana - Zagreb - Lipovac), i to u iznosu od 946,9 milijuna kuna bez PDV-a. Tako se prihod od cestarine na tom pravcu koji koriste brojna vozila u tranzitu prema zapadnoj Europi približio iznosu od milijardu kuna.

Lani je ukupno tom autocestom prošlo 17,8 milijuna vozila, a to je gotovo milijun vozila više nego 2017. Autocesta A6 (Rijeka - Zagreb) druga je na listi po visini prihoda. Na A6 je tako lani uprihodovano od cestarine 879,7 milijuna kuna, što je 4,7 posto više u odnosu na 2017. godinu. Dalmatina odnosno A1 (Bosiljevo - Split - Ploče) je na trećemu mjestu, s prihodima od 710,2 milijuna kuna (povećanje od 5,3 posto u odnosu na 2017.) Pri tome valja napomenuti da se A1 i A6 u biti jednim dijelom preklapaju, i to od Zagreba do Bosiljeva, a taj dio je službeno u nadležnosti ARZ-a. Podaci o prometu i prihodu u 2018. za A1 i A6 iskazani su bez kliringa HAC-a i ARZ-a.

Na A6 lani je zabilježno ukupno 15 milijuna vozila, pet posto više u odnosu na 2017. dok je taj rast na A1, kojom je prošlo 11,7 milijuna vozila, iznosio četiri posto. Pojedinačno po mjesecima, najveći  prihod od cestarine ostvaren je u kolovozu, i to 450,7 milijuna kuna. U tom mjesecu rekorder po naplaćenoj cestarini je A6 s prihodima od 155,7 milijuna kuna. Slijedi je A1 s prihodima od cestarine u tom mjesecu u iznosu od 134 milijuna kuna. Na A1 je inače i dalje vidljiva jako velika senzonalnost prometa. Tako je tom autocestom primjerice u siječnju prošlo 524 tisuće vozila dok u špici sezone u kolovozu ta brojka premašuje dva milijuna. Ljetna, 10 posto viša tarifa cestarine prošle godine stupila je na snagu 15. lipnja i bila je na snazi do 15. rujna.

Godinu dana prije ljetna je tarifa vrijedila od 1. srpnja do kraja rujna i odnosila se samo na vozila I. i I.a kategorije, odnosno na osobne automobile i motocikle. Lani je ljetna tarifa proširena i na vozila II. kategorije - osobni automobili s prikolicom, kamperi i laka gospodarska vozila. 

>> Pogledajte što zaposlenici HAC-a kažu o gužvama na autocestama

Krčki most na Ustavnom sudu 

Tako je u lipnju prošle godine ukupno ubrano 279,6 milijuna kuna od cestarine na svim autocestama HAC-a i ARZ-a, što je osam posto više u odnosu na lipanj 2017. Pri tome je promet vozila u tom mjesecu porastao 3,1 posto. Neke od lokalnih političkih stranaka s Kvarnera i iz Primorja ovih dana podnijele su tužbe Ustavnom sudu u kojima traže ukidanje naplate prelaska preko Krčkog mosta kao što je od prošle godine ukinuta naplata prolaska kroz tunel Sveti Ilija.

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ovih su dana pojasnili da se razgovori o mogućem ukidanju mostarine za Krčki most vode s kreditorima jer bi ta doluka utjecala na proces restrukturiranja 5,5 milijardi eura dugova u cestarskom sektoru, a koji je u tijeku. A Krčki most, koji je pod upravljanjem ARZ-a, prošle je godine uprihodovao 73,4 milijuna kuna od mostarine, a to je šest posto više u odnosu na godinu prije. Preko tog mosta je lani prošlo ukupno 2,24 milijuna vozila odnosno pet posto više u usporedbi s 2017. Prihodi od tunelarine kroz tunel Sveti Ilija u zadnjoj godini naplate iznosili su pak 24,2 milijuna kuna.

U HAC-u inače napominju da su podaci o prometu i prihodu na autocestama za prosinac 2018. godine privremeni te da su u konačnim obračunskim podacima moguća određena manja odstupanja, ali to neće znatno utjecati na ukupno iskazane podatke, odnosno na indeks usporedbe. U 2017. je na državnim autocestama od cestarine uprihodovano 275 milijuna kuna više u odnosu na 2016. No taj rast bio je znatno veći od prošlogodišnjeg jer je u 2017. prvi put uvedena ljetna tarifa cestarine, a u 2017. su se i uskladile cijene cestarine HAC-a i ARZ-a pa je na nekim dionicama došlo do povećanja cijena.

>> Pogledajte što Goran Pejić kaže o tehničkoj ispravnosti autobusa i teretnih vozila na cestama

 

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

IV
ivanlac27
18:54 04.01.2019.

Zna li novinar razliku izmedju prihoda i dobiti?

Avatar Prodanović
Prodanović
18:51 04.01.2019.

Odlična vijest! Nadam se da će HAC preuzeti naši mirovinski fondovi da se uvede još reda i imamo jaku kompaniju i siguran priliv za mirovine, a lezilebovići gube pozicije!

Avatar Olujni
Olujni
21:07 04.01.2019.

Vec 8 godina nisam krocio na tu autocestu, a vozim i u Slavoniju i u B.Posavinu.