Autoceste kojima upravljaju državne tvrtke Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ) prošle godine imale su rekordan rast prihoda od cestarine od čak 13 posto.
U 2017. je tako na državnim autocestama uprihodovano 275 milijuna kuna više u odnosu na 2016. Ukupni prihodi od cestarine HAC-a i ARZ-a prošle godine iznosili su 2,45 milijardi kuna. Rekordnoj zaradi HAC-a i ARZ-a najviše je pridonijelo uvođenje ljetne tarife cestarine za motocikle i osobna vozila koja je 10 posto viša u odnosu na zimsku tarifu. Lani je HAC uskladio i svoje cijene cestarine s ARZ-ovim, što je dovelo do poskupljenja od prosječno pet posto.
Rast na svim pravcima
No iako su cijene cestarine lani povećane, to nije negativno utjecalo na njihovo korištenje jer je i promet na autocestama povećan za više od pet posto.
HAC, koji pokriva najdužu mrežu autocesta u Hrvatskoj – 925 kilometara, lani je tako naplatio cestarinu u iznosu od 1,82 milijarde kuna bez PDV-a, a u istom razdoblju zabilježen je promet od 40,821.878 vozila. U 2016. HAC je od cestarine uprihodovao 1,59 milijardi kuna i imao promet od 38,820.451 vozila. Tako su prihodi te tvrtke u 2017. od naplaćene cestarine veći za 14,15 posto odnosno za 226 milijuna kuna, a broj vozila veći je za 5,16 posto u odnosu na 2016.
U HAC-u kažu da je, prema analitičkim podacima, vidljiv trend povećanja prometa i prihoda na svim autocestama u svim mjesecima i po svim kategorijama vozila. Financijski najznačajniji prihod lani je ostvaren na autocesti A3 Zagreb - Lipovac u iznosu od 841,1 milijun kuna bez PDV-a. A3 je lani imala rast prihoda od 8,96 posto. No A1 Zagreb - Split - Ploče u 2017. ubrala je od cestarine 20 posto više prihoda nego godinu dana prije. Dalmatina je tako lani zaradila 714,2 milijuna kuna od cestarine.
Pojedinačno po mjesecima, najveći prihod ostvaren je u kolovozu, u iznosu od 305,495.951 kunu bez PDV-a, što je 15 posto više nego u istom mjesecu 2016.
I u toj kategoriji je Dalmatina rekorderka s prihodima od cestarine od 169,7 milijuna kuna u kolovozu, a što je 116 posto više u odnosu na isti mjesec 2016. Ljetna tarifa cestarine je stupila na snagu 1. lipnja, a prema podacima o prometu na autocestama, to nije dovelo do pada prometa, kako su neki očekivali. Na A1 je, primjerice, promet u lipnju povećan čak 20 posto.
Tunel Sveti Ilija prošle je godine od tunelarine uprihodovao 24,2 milijuna kuna ili 18,8 posto više u odnosu na 2016. godinu. No na te prihode HAC više ne može računati jer je Vladinom odlukom od ove godine prolaz kroz taj tunel besplatan. U HAC-u ističu da su u 2017. zabilježili i porast prometa po svim skupinama vozila. Tako povećanje prometa za laka vozila iznosi 4,99 posto, a teretnog prometa 6,25 posto.
ARZ, koji osim istoimenom autocestom A6 upravlja i Krčkim mostom te A7 - Rijeka - Rupa prošle je godine od cestarine uprihodovao 629 milijuna kuna ili 8,4 posto više odnosno 49 milijuna kuna više u odnosu na 2016. godinu. I na pravcima ARZ-a lani je promet rastao za više od pet posto, s 21,3 milijuna u 2016. na 22,5 milijuna vozila u 2017.
Rast prihoda od cestarine jedna je od mjera programa modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora u Hrvatskoj, a koji još podrazumijeva restrukturiranje i refinanciranje dugova, rezanje troškova te uvođenje novog, elektroničkog sustava naplate cestarine.
Smanjen je broj radnika
Tako je RH u studenome prošle godine izdala 1,27 milijardi eura vrijedne obveznice s dospijećem 2030., a sredstva prikupljena tim izdanjem iskoristit će se za prijevremenu otplatu i refinanciranje zaduženja s državnim jamstvima HAC-a, ARZ-a i Hrvatskih cesta. HAC i ARZ krenuli su i u smanjivanje brojs radnika, a iz sektora autocesta bi do kraja restrukturiranja 2020. trebalo otići između 700 i 900 ljudi. Izbor savjetnika za izradu studije razvoja elektroničkog sustava naplate cestarina u Hrvatskoj je u tijeku.
Autoceste morajo biti još skuplje jer naša domoljubna Hrvatska treba lovu za placanje visokih kazni hrvatskim ribarima susjednoj Sloveniji.