U novoj hrvatskoj Vladi Olegu Butkoviću zapao je u ruke vruć krumpir – Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. U intervju za Večernji list Butković otkriva kako će riješiti nagomilane probleme u resoru koji vodi, od autocesta do željeznica, a govori i o novim projektima koje će pokrenuti te kako će realizirati već započete projekte.
Kako ćete riješiti problem dugova za autoceste?
Ukupni dugovi u prometnom sektoru iznose oko 5,5 milijardi eura, a do 2020. na naplatu dospijeva 5,2 milijarde eura. Oko 90 posto tog duga je u cestarskom sektoru. Bili smo protiv monetizacije i danas smo protiv nje te smo se zalagali, a i danas se zalažemo za financijsko i poslovno restrukturiranje cestarskih tvrtki.
Otvorili smo razgovore sa Svjetskom bankom da se uz njezinu pomoć postigne gore rečeno, odnosno da se stabilizira financijska pozicija društava. Način kako bi se to izvelo još je predmet razgovora, analiza i procjena, međutim ključno je promijeniti ročnu strukturu financijskih obveza. Tako bi se pritisak koji dolazi sljedećih nekoliko godina prebacio na neko drugo razdoblje u budućnosti. Također, nama je posebno važno i poslovno restrukturiranje tih društava.
Što točno znači snažno restrukturiranja cestarskih tvrtki?
Dakle, nije nam poanta samo refinancirati kredite a da sve ostalo, sve poslovne neučinkovitosti ostanu nepromijenjene, odnosno da sve drugo ostane po starom. Snažno restrukturiranje znači da te tvrtke moramo učiniti učinkovitim i stabilnim, odnosno njihovo poslovanje dugoročno održivim. Ovo će prije svega značiti smanjenje troškova, povećanje učinkovitosti utrošenih sredstava te povećanje prihoda.
U ovom će nam pomoći EBRD i Svjetska banka. Studija o restrukturiranju, koja se financira kreditom EBRD-a, radi se upravo zato da se kroz sustav održavanja, smanjenje broja zaposlenih i novi model sustava naplate smanje rashodi. Zagovornik sam vinjeta i beskontaktne naplate cestarine, ne samo što će to doprinijeti efikasnosti Hrvatskih autocesta nego bi uvođenjem vinjeta ili automatske naplate cestarine bila veća vjerojatnost da će Europska unija sufinancirati gradnju, primjerice, autoceste prema Dubrovniku i završetak koridora Vc. No ne želim prejudicirati zaključke studije koja će biti gotova za nekoliko mjeseci. Rasformiranje HAC-ONC-a i vraćanje održavanja i naplate u HAC i ARZ jedna je od mogućnosti.
A što je s IPO-om cestarskih tvrtki, premijer i ministar financija govorili su o njemu, ali vi niste?
Ova Vlada ne isključuje IPO, no u ovom trenutku koncentrirali smo se na financijsko i poslovno restrukturiranje. Sada prodavati ovakve tvrtke ne bi bilo korisno za državu. Ne odbacujemo taj model, potencijal mirovinskih fondova je zanimljiv. No tek nakon restrukturiranja možemo eventualno razmatrati ulazak kapitala u tvrtke. Moj je stav da se ne smije nikako dozvoliti da država ne bude većinski vlasnik tih tvrtki. Autoceste su naš potencijal i nešto što vrijedi bez obzira na dug, stoga država mora ostati većinski vlasnik.
Aranžman sa Svjetskom bankom od 1,2 milijarde eura za autoceste pokriva samo dio duga, kako će te tvrtke vraćati preostale kredite i one kojima će se refinancirati stari krediti, pogotovo jer je HAC ostao bez 40 lipa iz cijene litre goriva? Hoće li biti preraspodjele trošarina?
Visina očekivanog aranžmana i sam način provedbe još su predmet analize i dogovora. Ovog časa ne mogu iznositi detalje o kojima se razgovara. Poanta je da želimo i moramo postići financijsko stabiliziranje svih društava i to na dugi rok. Ne na godinu-dvije. Preraspodjela trošarina jedna je od mogućnosti povećanja prihoda HAC-a. Međutim, istodobno nam je jako bitno i da se željeznica razvija i restrukturira.
U kojoj su fazi pregovori s Bina Istrom o završetku gradnje Istarskog ipsilona?
Interes je ove Vlade da se završi Istarski ipsilon jer 60 posto turističkog prometa prolazi tom dionicom. Načelno smo dogovorili korake vezane za izmjene ugovora o koncesiji. Još pregovaramo o cijeni radova.
Zar nije već procijenjena cijena tih radova na 170 milijuna eura?
Do tog je iznosa došlo u korespondenciji koncesionara s bivšom Vladom. Osobno želim to sve provjeriti i biti siguran da je ta cijena dogovorena i da ju je potvrdilo Ministarstvo.
Bivša Vlada nije htjela pristati na dovršetak ipsilona jer bi ta investicija ušla u javni dug.
Prošla Vlada imala je političke razloge za to, a ne financijske. Dosadašnji koncesijski ugovor po novoj metodologiji ionako ulazi u javni dug, a to je 1,5 posto javnog duga. Ako se počne dovršavati Ipsilon, utjecaj na javni dug bit će 1,57 posto. No ne treba taj projekt tako gledati jer njegovom realizacijom zaposlit će se građevinska operativa, preko PDV-a dio će se tog novca sliti u državni proračun, porast će promet i prihodi. Država će indirektno imati velike koristi od tog projekta. Stvari treba gledati puno šire.
Što će biti s autocestom od Rijeke do Žute Lokve, taj je projekt težak gotovo 800 milijuna eura?
Ja se zalažem za tu autocestu, no s obzirom na to da je njena gradnja vrlo skupa, razmatramo da se gradi javno-privatnim partnerstvom, odnosno koncesijom.
Koja je sudbina autoceste od Ploča do Dubrovnika?
Još nema političke odluke hoće li ta autocesta ići kroz Hrvatsku ili kroz BiH. Mi smo sad koncentrirani na Pelješki most jer moramo povezati jug s ostatkom zemlje. Razgovarali smo i s Europskom komisijom i sa susjedima o toj autocesti i otvoreni smo za taj projekt.
Zašto je potreban poseban zakon o Pelješkom mostu, najavili ste da će ga Vlada uskoro izraditi?
Zato što ima dosta prepreka, primjerice sad je potrebno objediniti sve čestice kako bi se dobila građevinska dozvola, a ta procedura dugo traje. Zakonom će se takve stvari pojednostaviti i ubrzati.
Koliki ćete postotak sufinanciranja Pelješkog mosta zatražiti od EU?
U prijavi moramo predložiti koliki postotak želimo. Maksimalno možemo tražiti 85 posto. U operativnom programu 2014.-2020. na raspolaganju nam je 380 milijuna eura, ako tražimo 85 posto za most, ostat će nam malo ili gotovo ništa za druge projekte. Zalažem se, a vjerujem da će se s time složiti i Vlada, da idemo na model koji je veći s državne strane, a manji od EU. Mislim da mi to možemo.
Koji bi to bio omjer?
Teško mi je to još reći. Zalagat ću se da ostane nešto više novca za druge projekte poput brze ceste Solin – Split – Omiš, nastavka Vc koridora, obilaznica velikih gradova...
Kolika je realna mogućnost da se gradi nizinska pruga?
Dio nizinske već se gradi, ugovorit ćemo Dugo Selo – Križevci, kandidirali smo nastavak te dionice do granice, projektira se pruga od Zagreba do Skradnika koju ćemo također kandidirati za operativni program za željeznice. Što se tiče nastavka pruge prema Rijeci, razmišljamo o gradnji nove pruge na tom dijelu, od čega je prošla Vlada odustala. Za to nam treba pomoć Europske unije, a otvoreni su razgovori i s drugim investitorima. Kineske delegacije bile su ovdje, ponudili smo im i riječku luku i nizinsku prugu. Sad smo u fazi potpisivanja sporazuma o razumijevanju na osnovi kojeg će se formirati radne skupine kako bi se vidjelo kako bi kineski kapital mogao doći ovamo. Nizinska pruga nam je prioritet, postoji interes i nekih europskih zemalja za riječku luku i ova se Vlada mora energično zauzeti za taj projekt.
Kakvo je stanje željezničkih tvrtki?
Tvrtke iz sustava željeznice jako loše surađuju. HŽ Infrastruktura mora se još snažnije angažirati na novim projektima, plan restrukturiranja za HŽ Putnički prijevoz mora prema nalogu EK na doradu, a za HŽ Cargo nije prihvaćen. Privatizacija je budućnost te tvrtke jer sad gubi utakmicu na tržištu. Moramo uložiti velike napore da se te tvrtke restrukturira i stabilizira.
Hoćete li nastaviti započeti proces pronalaženja strateškog partnera za Croatia Airlines ili imate druge planove za tu kompaniju?
CA je stabilna tvrtka, tri godine zaredom ima neto dobit, ali bilo kakav njen razvoj bez strateškog partnera nije moguć. U tom ne treba biti brzoplet i treba stvari pametno postaviti. No interes za CA postoji.
U pregovorima o formiranju Vlade ponovno je bilo aktualizirano proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu, no sad to više nitko ne spominje. Hoće li taj pojas biti proglašen?
Nismo odustali od gospodarskog pojasa, no on dosad nije bio na dnevnom redu. Smatram da RH ima pravo proglasiti ga. To će biti na dnevnom redu Vlade, s kolegom iz Mosta, ministrom zaštite okoliša Slavnom Dobrovićem razgovarao sam o gospodarskom pojasu i brzo očekujem raspravu o tome.
Kako vi gledate na trzavice između Domoljubne koalicije i Mosta, hoće li ova Vlada opstati?
Koncentriran sam više na probleme u resoru i projekte, ostane mi malo vremena za političku svakodnevicu. No to je tako u braku, nekad su odnosi dobri, nekad se poremete, ali dok postoje ciljevi i zajednički interesi za promjene, ova koalicija ima budućnost.•
>> Pelješćani će na zemljištu zaraditi najmanje 60 milijuna kuna
>> Butković i Dalipagić: Gradnja Pelješkog mosta je neupitna