Automobili zbog krize sigurno neće pojeftiniti, naprotiv...

Prvoga radnog dana nakon zabrane rada u Porsche Croatiji odmah su imali skoro 50 rezervacija za nova i rabljena vozila. Narudžbe su stizale preko mreže ovlaštenih partnera i u Porscheu su se ugodno iznenadili jer je to bio jasan znak kako se kupci ipak nisu sasvim prestrašili i do kraja 'stisnuli' u štednom načinu razmišljanja. Štoviše, gotovo 80 posto kupaca, koji su svoja vozila ugovorili prije ''lockdowna'', nije odustalo od svojih narudžbi te čekaju da njihova vozila stignu i da ih preuzmu.

Unatoč potpunom zatvaranju prodaje na neko vrijeme zbog epidemioloških zaštitnih mjera, prvi čovjek Porsche Croatije Ivo Ivančević kaže: "nerealno je očekivati da će auti u salonima zbog krize trajno pojeftiniti, to je roba s relativno malim trgovačkim maržama". 

U okviru kampanje 'Budite heroji koje Hrvatska treba', koju je pokrenula Styria Media Group, Ivančević kaže kako se napokon pokazalo da se država može reorganizirati, digitalizirati u svega mjesec dana, a kada bi počistili i 440 parafiskalnih davanja, koje plaćaju poduzetnici, tada bi Hrvatska postala dinamična i zanimljiva poduzetnicima, ali jeftinija i za potrošače.

Iako se neki nadaju da će zbog pada prodaje vozila pojeftiniti, naš sugovornik objašnjava zašto se to neće dogoditi.

- Autoindustrija posljednjih nekoliko godina već prolazi kroz najveći poremećaj u svojoj povijesti. Elektrifikacija te digitalizacija proizvoda u autoindustriji preko noći je postala imperativ i primarni fokus, a od 1. siječnja ove godine praćena je i iznimno strogom i skupom poreznom regulativom unutar EU koja je vezana za prosječne emisije CO2. To je do temelja uzdrmalo autoindustriju i uzrokovalo val dosad neviđenih investicija u nove tehnologije koje će rezultirati neminovnim podizanjem prosječne cijene novih vozila. Upravo na pola puta da se svjetska autoindustrija na sve ove nove zahtjeve prilagodi, da proizvođači stvore portfelje ekoprihvaljivih proizvoda, a opet da se na njima nešto i zaradi, dogodila se šokantna kriza izazvana korona virusom – govori Ivančević.

Uz turističku i avioindustriju, automobilska industrija pretrpjela je najveći udarac kao posljedicu pandemije koronavirusa. Koliko će kriza biti duboka i ozbiljna, Ivančević oslikava time što su iz Volkswagena u domicilnim tržištima, poput Njemačke ili Austrije, gdje se svake godine prodaju više od milijun vozila, izjavili kako neki od njihovih partnera, koji su zatvoriti posao radi korona virusa, vjerojatno više neće uopće raditi.

 - Ova je kriza zaista velika nepoznanica i nismo sigurni kako ćemo s njom izaći na kraj. Prodaja je pala, lageri su puni, ali ako netko misli da će se auti trajno davati u bescjenje, u krivu su. U autoindustriji marže nikad nisu bile velike. Istina, postoje gospodarske branše u kojima su marže možda 300 i 400 posto, naročito tamo gdje roba na početku sezone košta 100, a na kraju sezone 20, a da pritom trgovac opet zaradi. Ali automobili su drugačiji posao. Marže u autoindustriji uglavnom su jednoznamenkaste, rijetko dvoznamenkaste, ako promatramo stvarne, takozvane kalkulacijske marže i zanemarimo trgovačku ili medijsku komunikaciju - govori naš sugovornik.

Kaže kako su troškovi ulaganja u infrastrukturu prodaje i postprodaje novih vozila ekstremno veliki. Uz to, standard servisiranja je i za Volkswagen, Audi, Škodu, Seat ili Porsche isti su u Hrvatskoj kao i bilo gdje drugdje u svijetu.

- Svjesni visokih troškova franšize poslovanja, u Porsche Croatiji pokušali smo pomoći svojim partnerima te smo ih, u trenutku kada su svi stali s radom, oslobodili niza troškova koji su bili u našoj ingerenciji. Kao najveći generalni uvoznik u Hrvatskoj zapošljavamo 125 radnika, a u još dvije sestrinske tvrtke zaposleno je još njih 400, dok je u cijeloj ovlaštenoj mreži zaposleno oko 3000 radnika. Kako bi očuvali tu zaposlenost, rasteretili smo partnere nekih troškova, koliko smo mogli, i koji se penju na oko milijun kuna bez PDV-a mjesečno – kaže Ivančević.

Govoreći o uštedama, kaže da je ova kriza drugačija nego 2009. kada su, između ostalog, smanjili i broj radnika. Sada za takve stvari više nemaju više prostora. 

- Kada se posao jednom vrati, a u što čvrsto vjerujemo, nećemo moći kvalitetno i uspješno obaviti svoj posao ako smanjimo broj radnika. Zato smo solidarno i u dogovoru sa svim radnicima privremeno smanjili bruto plaće u prosjeku za 20 posto, upravo kako bismo kao kolektiv pokušali osigurali opstojnost svakog radnog mjesta – kaže Ivančević. 

Kao predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kaže kako ne postoji industrija koja može preživjeti višemjesečni udar potpunog pada aktivnosti.

- Također, potrebno je razjasniti jedan mit  - novaca, tih famoznih financijskih rezervi koje bi se mogle ubrizgati u sustav nakon višemjesečne stanke i pokrenuti posao istom dinamikom kao prije u tvrtkama koje su ''do jučer'' uspješno poslovale – zapravo nema. Danas u biznisu nitko ne stvara rezerve i ne sjedni na novcu kao Bajo patak, bogati ujak strip junaka iz našeg djetinjstva - kaže naš sugovornik.

Nastavlja kako ne postoji u sefovima tvrtki novac, kojim bi kupili neograničeno vrijeme, jer se moderno poslovanje ukupnog svjetskog biznisa oslanja na 'right on time' modelu. Kada se na kraju godine podvuče crta te je tvrtka ostvarila dobit postoje samo dvije mogućnosti - ili se dobit ostavlja u poduzeću za ulaganje u nove poslovne aktivnosti, ili se isplaćuje vlasnicima – bilo domaćim ili stranim.

- Vlasnici, zbog uglavnom niskih, čak odbojnih kamata na štednju, pa i u investicijama u fondove manjih rizika, radije taj novac ulažu u nekretnine, nove poslovne projekte pa i naravno u vlastitu potrošnju. Želim jednostavno pojasniti na to da novac sada nije tu, nije na raspolaganju za podići s nekog čarobnog bankovnog računa kako bi se mogao mobilizirati u krizi – ukazuje na probleme nošenja s krizom Ivančević te dodaje: "Sad smo suočeni s pomalo Darwinovskom situacijom – ovu krizu neće nužno preživjeti ni male ni velike tvrtke već samo one koje će se uspješno znati prilagoditi novom dobu i načinu poslovanja".

Za korona krizu kaže da je ona doslovno ogolila lica mnogih koji su desetljećima mantrali da se neke stvari ne mogu mijenjati. Pojednostavili su se razni procesi između građana i poduzetnika te države, dogodila se digitalizacija, ukinuli su neka neporezna davanja.

- I to se dogodilo preko noći. Sada više ne smijemo natrag. Imamo iznimnu priliku koja nam se nije dogodila od osamostaljenja te je ovo šansa i za dubinsku strukturnu reformu cjelokupnog državnog aparata, posebno sustava javne uprave. Nakon ovakvog šoka i reseta, zaista se nadam da se nećemo vratiti temama iz srednjeg vijeka. Sad je izašlo na vidjelo koliko se može brzo, kvalitetno i ekonomski promišljeno reagirati u krizi i ne smijemo više ići nazad. To će za nas gospodarstvenike biti najveća pomoć. Građani i poduzetnici više ne smiju gubiti dane, mjesece ili godine na administraciju, gospodarstvenici u poslu ne smiju imati 440 davanja. Kada to shvatimo i nešto napravimo, država će biti zanimljiva i dinamičnija za rad – ukazuje Ivančević.

O prilagodbi svoje branše na krizno poslovanje kaže kako je autoindustrija putem svoje krovne strukovne udruge neprestano komunicirala s nacionalnim Stožerom civilne zaštite i raznim ministarstvima te su servisi počeli opet raditi svega četiri ili pet dana od famoznog 'lockdowna'. Dva tjedna kasnije, krenula je i online prodaja vozila, a pod posebnim mjerama mogli su i isporučivati vozila. Rad autosalona dozvoljen je s prvim krugom mjera relaksacije mjera ograničenja 27. travnja.

Kaže kako građani jesu u početku mjera ograničenja korone ušli u svojevrsni 'sigurni' mod razmišljanja, prihvatili nova nužna pravila ponašanja, pa i pred vratima trgovina strpljivo čekali na svoj red. Ali smatra da se to strpljenje polako topi te da će građani sve više željeti ponovno ''normalno'' kupovati.

Primjećuje da u toj želji za slobodom kupovine autosaloni imaju golemu prednost – i u vremenima najbolje prodaje u njima nije bilo gužve te je socijalna distanca u ovoj vrsti trgovine zajamčena. Vidi to kao sigurnosnu prednost. 

I dok neki ukazuju da će popuštanjem mjera trebati ulagati u oglašavanje kako bi kupce ponovno ohrabrili na potrošnju, Ivančević kaže kako se uz pad prodaje od 50 do 60 posto u autoindustriji morati mijenjati budžeti ali i način oglašavanja. - Faza, u kojoj su ozbiljni brendovi morali pokazati da su i dalje tu za svoje potrošače, da misle i na njih i da se ponašaju društveno odgovorno u novonastaloj situaciji, već je dijelom iza nas. Bilo je, na hrvatskom primjeru, zanimljivo vidjeti kako su neki veliki brendovi potpuno zaspali u ovoj kriznoj komunikaciji, dok su drugi uistinu odigrali pravu kartu – kako prema svojim potrošačima tako i prema društvu u cijelosti. No, budžeti će se morati prilagoditi te od u budućnosti od oglasa jednostavno dobiti više. Ne može se ići na oglašavanje samo jednog modela nego se kroz reklamu mora promovirati i krovni brend. Jednostavno dobiti više u jednoj reklami. Ipak, moramo biti promišljeni kako se ne dovedemo do 'underinvestmenta', da zbog štednje premalo oglašavamo i u cijelosti promašimo željeni cilj – kaže naš sugovornik.