Azilante čim prije na tržište rada

Ako zemlje članice Europske unije žele učiniti europske granice nepremostivim zidinama za nezakonite useljenike – kojih se svake godine ipak oko pola milijuna kroz njih probije – “EU neće zatvarati vrata pred onima koji bježe od rata, mučenja i progona“. Ustvrdio je to potpredsjednik Europske komisije zadužen za područje pravde, slobode i sigurnosti Jacques Barrot, predstavljajući novinarima u Bruxellesu prijedloge posljednjih dvaju zakona kojima se zaokružuje Zajednička politika azila: Direktivu o kvalifikacijama i položaju osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, te Direktivu o postupcima azila. Tu će politiku po njezinu stupanju na snagu 2012. godine morati provoditi i hrvatske vlasti.

- Dvjema će se direktivama zahtjevima za azil pružiti najozbiljnija pozornost, dok će zemlje članice za njihovo moguće odbijanje morati dati vrlo ozbiljno obrazloženje. Pružanje zaštite progonjenima dio je europskih vrijednosti, kao i temeljnih prava, koja će stupanjem Lisabonskoga ugovora na snagu biti zaštićena i europskim ugovorima - naglasio je Barrot.

Od primjene Povelje o temeljnim pravima, koju se ratificiralo uz Lisabonski ugovor, izuzeće su izborile samo Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a sada ga za svoju zemlju pokušava iščupati i češki predsjednik Vaclav Klaus.

Direktiva o kvalifikacijama propisuje, između ostaloga, kako provjeriti kvalifikacije azilanta koji ne može od vlasti zemlje iz koje je pobjegao zatražiti da mu pošalju diplome ili druge svjedodžbe. Cilj joj je da se azilant čim prije skine s državnih jasli i uključi na tržište rada. Direktiva o postupcima azila uvodi, pak, jedinstveni postupak provjere zahtjeva za azilom za sve zemlje članice, te skraćuje za to prvostupanjski rok na šest mjeseci.

Zajedničkoj politici azila cilj je također onemogućiti da netko za koga se u jednoj zemlji članici provjerom nedvojbeno ustanovilo da nema pravo na azil pokuša to pravo ostvariti u drugoj zemlji članici.