B. Smerdel : Vladu ne treba slabiti, već naučiti odgovornosti

Hoće li Hrvatska u treće desetljeće demokracije ući sa slabom vladom i jakim parlamentom? Takvu ideju iznio je ovih dana izborni strateg SDP-a Slavko Linić najavljujući da bi SDP mogao ući u krupne promjene funkcioniranja vlasti u Hrvatskoj, za koje čak možda i nisu nužne promjene Ustava.

Razmišljanja SDP-a
Socijaldemokrati razmišljaju o tome da se ubuduće zakoni ne samo donose nego i pripremaju u Saboru, a da se Vlada bavi provedbom i brigom o državnoj imovini. Linić kaže da bi u tu svrhu saborske stručne službe trebalo znatno ojačati te da je cilj dobiti bolje zakone na temelju otvorene javne rasprave i sudjelovanja civilnih udruga i zainteresiranih skupina. Sabor bi tako imao puno bolju komunikaciju s javnošću i nestao bi loš dojam koji ostavlja to što je Sabor pretvoren u automat za dizanje ruku i prihvaćanje svih Vladinih prijedloga  ma kakvi oni bili.

Profesor ustavnog prava Branko Smerdel upozorava da su slične ideje i pokušaji provedbe već viđeni u različitim ideologijama, od Francuske revolucije potkraj 18. stoljeća, potom Marxa i Engelsa do jugoslavenske tzv. skupštinske vlade i delegatskog sistema.

- Ta ideja, prema kojoj je demokratski da skupštine upravljaju, vrlo je stara, iskušana je u različitim ideologijama, ali to jednostavno ne funkcionira i za naše bi prilike to bilo vrlo problematično. U demokracijama vladaju vlade  upozorava prof. Smerdel podsjećajući i na krilaticu iz devedesetih, prema kojoj je iznad hrvatskog Sabora samo Bog te koja je također na tragu takvih ideja.

- Vladu u nas ne treba slabiti, nego je naučiti odgovornosti, tome da ministar objektivno odgovara za ono što se događa u njegovu resoru  napominje prof. Smerdel.

Hrvatski je vladavinski sustav parlamentarni, s elementima polupredsjedničkog sustava, pa predsjednik ima ovlasti u vanjskoj politici, oružanim snagama, obavještajnim službama. Osnovna je ideja u nastanku Ustava, u čemu je veliku stručnu ulogu imao prof. Smerdel, bila osigurati diobu vlasti, podjelu funkcija i sustav međusobne suradnje, ali i međusobnog nadzora predsjednika Sabora, premijera i predsjednika Republike, odnosno Sabora, Vlade i predsjednika.

Svemoćni premijer
- Taj se sustav počeo pokretati i danas već dobro funkcionira, no mi smo kao radna skupina zaista predlagali nešto više ovlasti za predsjednika Sabora  kaže prof. Smerdel. Kad je riječ o idejama da se smanje ovlasti predsjednika Republike, o čemu ovih dana govore profesorica Mirjana Kasapović i šef HSP-a Anto Đapić, prof. Smerdel misli da su one deplasirane.
 Ponovno se u funkciji izbora otvaraju ustavna pitanja iako nitko zapravo nema pravih izgleda da okupi dvotrećinsku većinu te da se promjene o kojima govore i provedu.

Osim toga, premijer je već sad svemoćan, a kad bi još dobio jaču većinu u Saboru, ne bi bilo dobro da imamo posve slabog predsjednika države  kaže prof. Smerdel. No, i on upozorava da Sabor valja ojačati, u prvom redu jačanjem stručnih službi i opreme koju zastupnici moraju imati na raspolaganju kako bi bili dovoljno pripremljeni i informirani.

HSP-ov zastupnik Tonči Tadić, koji je u proteklih osam godina sam sastavio ili sudjelovao u pripremanju čak 90 što zakona što paketa amandmana, od čega su samo dva prihvaćena, kaže da se boji da je riječ o demagoškom prijedlogu.
 Ne vidim razloge zbog kojih bi se pravo predlaganja zakona oduzelo Vladi, no bilo bi dobro osigurati da i prijedlozi saborskih zastupnika imaju podjednaku težinu kao i Vladini  kaže Tadić.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa te onaj o hrvatskom nacionalnom dokumentacijskom centru jedina su dva prihvau00E6ena zakonska prijedloga od njih 90 koje je Tonči Tadić uzalud pripremao uime Kluba HSP-a. – Trudiš se na sve strane, provjeriš međunarodne propise, direktive EU, razgovaraš sa zainteresiranim udrugama, sve dobro pripremiš i obrazložiš, a Vlada to da trećerazrednom činovniku koji ga otpiše potezom pera i njegovo mišljenje preuzima Vlada – objašnjava Tadić.

Kako sve može funkcionirati vlast, neovisno o vladavinskom sustavu, pokazuje i primjer funkcioniranja šestorke 2000. godine, kad se većina odluka donosila na neformalnoj međustranačkoj koordinaciji šest stranaka. Ako Milanović postane predsjednikom Sabora, očito je da će Sabor već samom tom činjenicom što mu je na čelu predsjednik vladajuće stranke dobiti na težini, ako Linićeve ideje i ne budu provedene.