DOBRE VIJESTI

‘Baby boomu’ bijelih roda na ruku ide manje kiše i više gmazova

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Rode se vraćaju u Brodski Varoš, a Malena slomljenog krila sama gradi svoje gnijezdo
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Rode se vraćaju u Brodski Varoš, a Malena slomljenog krila sama gradi svoje gnijezdo
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Rode se vraćaju u Brodski Varoš, a Malena slomljenog krila sama gradi svoje gnijezdo
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Rode se vraćaju u Brodski Varoš, a Malena slomljenog krila sama gradi svoje gnijezdo
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Rode se vraćaju u Brodski Varoš, a Malena slomljenog krila sama gradi svoje gnijezdo
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Brodski Varoš: U gnijezdo rode Malene sletio rodan
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Brodski Varoš: U gnijezdo rode Malene sletio rodan
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Brodski Varoš: U gnijezdo rode Malene sletio rodan
28.07.2020.
u 09:08
U Hrvatskoj se, prema nekim procjenama, gnijezdi oko 1300 parova. U Međimurju je na svijet došlo 56 ptića, u Kopačkom ritu puno je gnijezda s po pet ptića, a u Virovitici su ih prstenovali 35.
Pogledaj originalni članak

U Međimurju ove godine bilježe “baby boom”, ali među rodama. Dobre vijesti stižu i iz drugih dijelova Hrvatske. Tradicionalno prstenovanje malih bijelih roda (Ciconia ciconia) obavljeno je u 19 od 20 aktivnih gnijezda u Međimurskoj županiji, uz pomoć djelatnika Elektre Čakovec.

– Naišao sam na 56 ptića, najviše od 2011. godine otkako vodim evidenciju. U cijeloj Hrvatskoj je ovo pogodna godina za rode, ali zasad nema znanstvenog objašnjenja. Možda zbog korone - našalio se ornitolog Boris Božić, ovlašteni prstenovač. Od ukupno 31 gnijezda bijele rode na području Međimurske županije ove je godine aktivno njih 20. Samo je jedno gnijezdo bez ptića.

– Ukupan broj mladih roda iznosi čak 56, što je dvostruko u odnosu na prošlogodišnjih 28. Brojka od 56 mladih u međimurskim gnijezdima rekordna je od 2011. godine, otkako Međimurska priroda sustavno prati populaciju bijelih roda. Od 56 zabilježenih mladih roda, prstenovano je 49 jedinki, dok ih sedam nije prstenovano zbog nedostupnosti. U osam gnijezda nalazile su se po tri mlade jedinke, u čak šest gnijezda po četiri, u tri gnijezda po dvije i u dva gnijezda po jedan mali ptić. Iako ove godine nije zabilježeno nijedno gnijezdo s pet mladih roda, Kotoriba i dalje ostaje međimursko selo roda s čak pet aktivnih gnijezda u kojima trenutačno odrasta 17 malih bijelih roda – kažu u javnoj ustanovi Međimurska priroda.

Prstenuju se u gnijezdu

Ornitolog Božić napominje da je “baby boomu” među rodama vjerojatno pogodovala godina s manje kiše, a više vodozemaca i gmazova kojima se rode hrane.

– Graf od 2011. izgleda kao val, jedne godine ih je više, druge manje, ali ovo je rekordna godina. Dosadašnji je rekord iznosio 49 – ističe Božić. Prstenovanje se obavlja krajem lipnja.

– Tada su mladunci dovoljno veliki da ih se može prstenovati, a nisu tako veliki da bi mogli pobjeći iz gnijezda. U prstenovanju su od velike pomoći djelatnici Elektre s dizalicom s pomoću koje se penjem do gnijezda na vrhovima bandera – pojašnjava. On prstenovanje obavlja samo u Međimurju, no u razgovoru s kolegama ornitolozima doznao je da je velik broj ptića zabilježen i drugdje.

– Znam da je u Kopačkom ritu bilo puno gnijezda s pet ptića. Obično ih u gnijezdu bude od dva do pet, vrlo rijetko nađu se sa šest, to su već rekordna gnijezda. Mislim da su tamo imali tamo i po šest mladunaca u gnijezdu – napominje Božić.

Drugu godinu zaredom javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije je u suradnji s licenciranim prstenovačem ptica Ivanom Darkom Grlicom i Elektrom Virovitica prstenovala mlade rode. Ove godine prstenovano je 35 ptića u deset gnijezda. Lani ih je prstenovano samo 14. Javna ustanova je u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom, Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Centrom za zbrinjavanje divljih životinja AWAP prije tri godine izgradila oporavilište za bijele rode u Noskovcima, u općini Čađavica, gdje se zbrinjavaju ozlijeđene rode. Inače, rode se prstenuju u gnijezdu dok su još mlade aluminijskim i plastičnim prstenovima s jedinstvenim kodovima.

Majke i očevi odlete

– Sam postupak prstenovanja kratkotrajan je i za ptice nije opasan. Mlade bijele rode za vrijeme prstenovanja najčešće miruju, šćućure se u gnijezdu, a odrasle odlete – kažu.

Prstenovanje je jedna od metoda istraživanja biologije, ekologije, selidbe, uspješnosti gniježđenja i demografije ptica, a zbirne podatke skuplja europski prstenovački savez EURING (European Union for Bird Ringing). Iz javne ustanove Natura Slavonica javili su da su ovog ljeta prstenovali 92 rode.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.