Zašto bi se iz proračuna trebalo financirati unapređenje lovstva ili udruge u ribarstvu ako se o tome mogu brinuti druge institucije, zašto se u krizi političke stranke nisu odrekle novca, zašto uz stavku izdvajanja sredstava za sudionike i žrtve Drugog svjetskog rata istodobno postoje još tri za iste svrhe, ali pod drugim imenom, ili zašto se planira izdvojiti novac za gradnju zgrade Agencije za sigurnost željezničkog prometa ako država ima puno neiskorištene imovine, neke su od nelogičnosti proračuna za sljedeću godinu na koje se osvrnuo bivši ministar i veleposlanik Božo Kovačević na portalu magazina Banka.
Iako se nedavno Ministarstvo financija pohvalilo uštedama u ovoj godini, ipak Kovačević, kao i niz stručnjaka koji razumiju proračun, upozoravaju da se godinama ponavljaju isti nepotrebni rashodi, a upitno je zašto se nekim udrugama ili lokalnim jedinicama daje više, a nekima manje.
Nejasna davanja
– Uz ukidanje nepotrebnih rashoda te uz razumno smanjivanje iznosa plaćanja za različita stečena prava, rashodi državnog proračuna mogli su biti znatno manji. A da se pripremi zakona o porezu na nekretnine pristupilo pravodobno i da se nije odustalo od poreza na kamate i dividende, mogla je biti poboljšana prihodovna strana proračuna, pri čemu se moglo razmišljati o daljnjem smanjivanju poreza na rad. Sve bi to rezultiralo višim stupnjem društvene pravednosti, poboljšanjem investicijske klime te smanjivanjem, ako ne i anuliranjem, deficita državnog proračuna i stabilizacijom kreditnog rejtinga države – komentirao je Kovačević.
Analitičar Željko Lovrinčević naglašava kako se godinama ponavljaju davanja za koje se ne znaju kamo su usmjerena, a ponajprije se to odnosi na stavku rashoda Ministarstva financija. Primjerice, to su "ostali izdaci države" i transferi lokalne države te davanja za razne neprofitne i građanske udruge, gdje dio davanja nije utemeljen kroz zakonski okvir, nego se daje prema vlastitoj procjeni, odnosno poznanstvu ili političkoj podobnosti.
Država kao tvrtka
– Vlada bi morala napraviti funkcionalnu analizu u kojoj bi se vidjelo preklapanje poslova agencija i pojedinih odjela u ministarstvu, jer to dovodi do nepotrebnih troškova – kaže Lovrinčević i dodaje kako bismo, po uzoru na neke zemlje, trebali pri izradi proračuna usvojiti "projektno financiranje", odnosno da u proračunu bude istaknut projekt, iznos i odgovorna osoba, odnosno da funkcionira kao tvrtka.
Ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott i za proračun u 2013. godini izjavila je kako su rashodi nedovoljno smanjeni zbog izostanka strukturnih reformi, dodavši kako Vlada može nastaviti zavaravati samu sebe i građane pa čak i računovodstvenom maštovitošću prikazati da je ispunila fiskalno pravilo. Kovačević potrebnim smatra razmotriti davanje obiteljskih mirovina i socijalnih davanja, smanjiti broj ministarstava, smanjenje plaća za saborske zastupnike.
Još mnogo više od Crkve, stranaka i ostalih ode navedenih dobivaju razne "udruge" tipa Dokumenta... Dakle jedna Crkva dobiva oko 300 mil. kuna dok udruge iz državnog proračuna, dakle našeg džepa dobivaju debelo preko 1 milijarde kuna! Dakle zna se kome se treba rezati.