U Opatiji se održava središnje godišnje strukovno događanje građevinske struke u Hrvatskoj, 17. Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Ovaj puta okupilo se čak 1500 sudionika što je najveće okupljanje te struke ikada. Pozdravne su govore održali predsjednica komore Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac, kao i drugi uglednici iz komora bliskih građevinarstvu, kao i sam potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
- Na putu prema oporavku i gospodarskom rastu jedna od ključnih uloga pripada građevinskoj struci. I nadalje ćemo biti angažirani u kreiranju povoljnijih zakonskih okvira za obavljanje poslova, za ulaganje i rast građevinskog sektora koji je bitna sastavnica hrvatskog gospodarstva, kazala je Dražin Lovrec. Sam Branko Bačić istakao je kako su danas građevinski projekti u Hrvatskoj vrijednosti od oko šest i pol milijardi eura što odgovara vrijednosti oko deset posto državnog BDP-a, kao i da je u građevini danas zaposleno oko 140.000 radnika, no od kojih je dobar dio došao izvan Hrvatske.
- Hrvatska je doista veliko gradilište, kako u dijelu izgradnje i realizacije javne infrastrukture i zgrada javne namjene, tako i u investicijama u privatnom sektoru. Sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a usmjerena su već u potresnu obnovu, a u idućem sedmogodišnjem razdoblju za velike infrastrukturne projekte namijenjeno je 25 milijardi eura iz europskih fondova. Ta sredstva ići će u brojne infrastrukturne projekte, nastavak izgradnje autocesta i državnih cesta kao i izgradnju željeznice poput primjerice vrlo važnog gospodarskog i prometnog projekta od Rijeke do granice s Mađarskom, kazao je Bačić. Državni tajnik u ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić predstavio je niz infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj koji su u toku i bit će završeni u sljedećih nekoliko godina. O svemu tome bilo je riječi na prvom panelu događaja u Opatiji pod nazivom Hrvatski New Deal – biti ili ne biti. Sudionici su bili ministar Bašić, državni tajnik Mihotić, predsjednica komore Dražin Lovrec, potpredsjednica HGK za graditeljstvo Mirjana Čagalj, Mirko Habijanec iz HUP-a te ekonomist dr.sc. Mladen Vedriš.
- Realizacijom ovog projekta Zračna luka Zadar postat će prva energetski neovisna zračna luka, rok provedbe je 5 godina, a ukupna investicija procijenjena je na 66 milijuna eura. Cilj ovog projekta je da se pista produži s 2500m na 3200m, čime se povećava kapacitet zračne luke i omogućava primanje zrakoplova najviše kategorije, opisao je Mihotić važnost jednog od projekata. Mladen Vedriš iznio je način kako vratiti u zemlju naše ljude koji su je napustili iz ekonomskih razloga. - Ako se postigne da primanja dosegnu 60 posto primanja u susjednim zemljama te se pruži mogućnost zaposlenja koje bi bilo održivo te se smanji nezaposlenost i stvori potreba za radnom snagom, tada se ljudi vraćaju. Kako je ekonomija sada snažan nositelj gospodarskih zbivanja i može postići te uvjete, kazao je Vedriš. Dražin Lovrec istakla je važnost i nužnost suradnje državnih tijela i građevinskog sektora, primjerice u nabavi softvera i drugih alata potrebnih za prijavljivanje na velike europske projekte.
- Ono na što trebaju obratiti pažnju naši javni naručitelji je da, kad raspisuju natječaj trebaju uzeti u obzir mogućnosti svih naših projektanata, kao što treba dati i šansu mladim inženjerima da dobiju reference kako bi se u budućnosti mogli javljati na velike strukturne projekte. Moramo na žalost naglasiti da je javna nabava prepreka i da usporava procese kod velikih infrastrukturnih projekata, kazala je predsjednica Hrvatske komore inženjera graditeljstva.