U Hrvatskoj gospodarskoj komori u petak je održan sastanak na kojem je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić građevinskim tvrtkama predstavio što država planira napraviti u obnovi poslije potresa do kraja ove godine. Pa je tako naveo kako je, uz završavanje obnove infrastrukture i zgrada javne namjene koji se financiraju iz Fonda solidarnosti EU, pred njegovim ministarstvom samo u idućih 15 dana raspisivanje natječaja za izvođenje radova na 447 gradilišta u ukupnoj vrijednosti od 50,86 milijuna eura.
Izostao interes građevinaca
Do kraja 2023. u planu je početak gradnje 100 kuća na zagrebačkom području stradalom u potresu i 150 kuća na petrinjskom području, prosječne vrijednosti 150.000 eura. Uz to, u planu je konstrukcijska obnova 250 zgrada i kuća na zagrebačkom području i 220 zgrada i kuća na petrinjskom području, kao i nekonstrukcijska obnova 350 zgrada i kuća na zagrebačkom i 400 zgrada i kuća na petrinjskom području stradalom u potresu. Ukupna vrijednost svih radova je oko 250 milijuna eura, iz čega je jasno da je nužan znatan angažman građevinske operative, pogotovo kad se tomu doda gradnja stambenih zgrada koju vodi Agencija za promet nekretnina. A zašto je sastanak u HGK bio nužan možda najbolje govori podatak da je ove godine poništeno već 14 postupaka javne nabave ukupne vrijednosti 11,6 milijuna kuna na temelju kojih je, što konstrukcijski što nekonstrukcijski, trebala biti obnovljena ukupno 141 stambena zgrada i privatna obiteljska kuća na područjima pogođenima potresom.
VEZANI ČLANCI:
Natječaji su poništavani ili zbog previsokih ponuda li zbog potpunog izostanka interesa građevinara. Nedovoljan interes građevinskih tvrtki za obnovu pokazao se kao problem od samog početka obnove, dijelom zbog porasta stanogradnje, a dijelom zbog toga što je poslovanje s državom zbog strogih pravila javne nabave malo komu atraktivno, što je sve dodatno zakomplicirala visoka inflacija i divljanje cijena građevinskog materijala proteklih godina. Dio operative angažirane u obnovi mogao bi se rasteretiti nakon 30. lipnja, kada istječe rok za povlačenje nešto više od milijarde eura iz Fonda solidarnosti EU.
Završena 683 projekta
Ministar se u petak pohvalio da je Hrvatska vrlo blizu punom povlačenju novca iz tog izvora. Naveo je da su potpuno završena 683 projekta, od kojih se 275 odnosi na javne zgrade, a 75 na infrastrukturu. Potrošeno je 85 posto zagrebačke i 108 posto petrinjske alokacije, a radovi će se nakon 30. lipnja nastaviti do cjelovite obnove i financirat će se dijelom iz državnog proračuna, a dijelom iz Mehanizma oporavka i otpornosti pa je ministar pozvao građevinare na angažman i u tom dijelu.
>> VIDEO Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje "KAS" u Sisku polavljena je nakon pucanja nasipa