Svijet je jučer sa strepnjom iščekivao obraćanje američkog predsjednika Donalda Trumpa koji u svojim rukama ima sudbinu Bliskog istoka – otvoriti vrata pakla ili pak smanjiti tenzije i krenuti diplomatskim putem. A Trump je u svom stilu najavio da uvodi nove sankcije, ali se suzdržao od spominjanja bilo kakve izravne vojne akcije protiv Irana.
Nitko više ni ne zna koje su to po redu Trumpove sankcije Iranu. Strahovalo se od Trumpove odmazde jer je iranska televizija tvrdila, bez pružanja ikakvih dokaza, da je u napadima iranskih snaga na američke vojne baze u Iraku ubijeno 80 Amerikanaca i da ih je više od 200 ranjeno. Pentagon takvu vijest demantira tvrdeći da je upozoren da Iranska revolucionarna garda priprema raketni napad na američke baze zbog čega je sve osoblje baza bilo u skloništima ili na sigurnom. Iračka vlada obavijestila je Pentagon da je od iranske vlade dobila upozorenje da će Iran bombardirati američke vojne baze.
- Dok sam ja predsjednik SAD-a, Iran neće smjeti imati nuklearno oružje. Američki narod treba biti sretan. Niti jedan američki vojnik nije ozlijeđen u iranskom napadu. Svi naši vojnici su sigurni. Učinjena je minimalna šteta. Naše oružane snage spremne su za sve. Kako se čini, Iran će odstupiti - kazao je Donald Trump pozvavši svjetske sile, uključujući Rusiju i Kinu da izađu iz nuklearnog sporazuma koji je šest sila sklopilo s Iranom 2015. te ih pozvao da zajednički izrade novi sporazum. Između ostalog Trump je najavio da će pozvati NATO "da se više uključi u proces na Bliskom istoku" te ponovno u svom stilu nakon prijetnji pružio ruku pomirenja Iranskom režimu i narodu.
Naime, Iranska revolucionarna garda, kako se i očekivalo, odgovorila je na ubojstvo generala Kasima Sulejmanija, zapovjednika elitne brigade Iranske revolucionarne garde ispalivši 12 balističkih projektila na dvije američke baze u Iraku. Najmanje 10 balističkih raketa pogodilo je bazu Al Assad, a najmanje dvije balističke rakete pogodile su Erbil. Iako su američke snage već dulje vrijeme u punoj pripravnosti i očekivale su napade, nije jasno kako sustav protuzračne obrane nije oborio ni jednu od deset balističkih raketa “Kajam” i “Zulfikar”, dometa 800 kilometara, koje su pogodile vojnu bazu Al Assad.
Napad se dogodio u 1.20 sati po lokalnom vremenu, točno u vrijeme napada na generala Sulejmanija u kojem je ubijen. Odluči li Donald Trump odgovoriti na iranski napad, Iranska revolucionarna garda već je usmjerila svoje dalekometne balističke rakete koje će odmah ispaliti prema sto ciljeva, prije svega prema zemljama Zaljeva i Izraelu.
Zapovjednik Iranske revolucionarne garde Husein Salami upozorio je sve susjedne zemlje koje imaju američke baze da neće napadati samo te ciljeve već i njihove gradove i naftna postrojenja, a najviše prijetnji uputio je Ujedinjenim Arapskim Emiratima, iz kojih su se iz američke vojne baze podigli bombarderi za vrijeme iranskog napada. Iranski dalekometni balistički projektili usmjereni su i na američke baze u Afganistanu. Vrhovni iranski vođa ajatolah Ali Hamnei kazao je kako je to bila velika pljuska Americi i da je to tek početak, zatraživši od američkih snaga da napuste Irak.
Samo 84 minute nakon napada na američke baze u Bagdadu, u Teheranu se jučer u 2.44 srušio ukrajinski putnički zrakoplov Boeing 737 Ukraine International Airlinesa sa 176 putnika i članova posade koji je letio na relaciji Teheran – Kijev. Srušio se nedugo nakon polijetanja iz iranske zračne luke “Imam Homeini” i pritom zapalio. U nesreći je poginulo svih 176 ljudi u zrakoplovu. Osim 82 Iranca i 63 Kanađana, u zrakoplovu je bilo i 11 Ukrajinaca, među kojima devet članova posade, zatim 10 putnika iz Švedske, četiri iz Afganistana te po tri iz Njemačke i Velike Britanije.
Zrakoplov pao ili srušen?
Iranska državna televizija javila je da je zrakoplov pao zbog tehničkog kvara, ali nisu objavljene druge pojedinosti. Ukrajinsko veleposlanstvo u Iranu objavilo je da je kao razlog pada otklonjena mogućnost terorističkog napada ili udara rakete. Međutim, nakon što je Jordan optužio Iran za rušenje zrakoplova, ne navodeći dokaze ni detalje, u novom priopćenju iz ukrajinskog veleposlanstva kažu da se razlozi zbog kojih se srušio Boeing 737 još istražuju. Naime, ukrajinski Boeing 737 bio je novi i dva dana prije nesreće prošao je zadnju tehničku kontrolu, objavila je ukrajinska zrakoplovna kompanija UIA.
Njemački magazin Focus povlači paralele između Sarajevskog atentata i bagdadskog i pita može li atentat u Bagdadu biti pokretač trećeg svjetskog rata kao što je atentat u Sarajevu pokrenuo Prvi svjetski rat? Naime, ubojstvo generala Kasima Sulejmanija ima tendenciju „sarajevskog pucnja“ u austrijskog prijestolonasljednika kao uvod u Prvi svjetski rat te Bliski istok može pretvoriti u pravi pakao, piše Focus.
U međuvremenu, i irački zapovjednik milicije Kais al-Kazali rekao je da će Bagdad slijediti reakciju Irana na ubojstvo vojnog zapovjednika Sulejmanija ističući kako irački odgovor neće biti „ništa manji“ od odmazde Teherana nakon smrti lidera iračkog Kataib Hezbolaha, mučenika Abu Mahdija al-Muhandisa, koji je također bio meta američkog napada.
Odluka da se iranski general likvidira pala je u bijeloj kući u Washingtonu. A odluka da se likvidira princ Ferdinand pala je u jednom privatnom stanu u Beogradu. Nemože se uspoređivati jednog kontroverznog iranskog generala sa princom Ferdinandom. A kao što znamo stradala je i njegova trudna supruga Sofija,što govori o velikoj brutalnosti ubojica. Svijet je tada pogriješio što nije dozvolio da se kazni srbija