Bajićeve su oprosnice neustavne i hitno bi ih trebalo ukinuti

Takozvana oprosnica koju je USKOK navodno dao Ivanu Mravku vrlo je opasno oružje što ga je novi Zakon o kaznenom postupku dao tužiteljima. Tvrdi to profesorica kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. Zlata Đurđević, navodeći da su oprosnice neustavna kategorija koju bi trebalo što prije ukinuti.

– Državni odvjetnici imaju ovlasti tužitelja, dobili su ovlasti istražnog suca, a s oprosnicama se stavljaju u poziciju predsjednika države koji jedini može dijeliti oprost – kaže dr. Đurđević i ističe kako je osnovni problem što je ZKP vrlo neprecizan i tom nepreciznošću tužiteljima daje manevarski prostor za uzimanje jako velikih ovlasti.

Riječ je o članku 286. stavak 2. ZKP-a koji daje mogućnost državnom odvjetniku da svjedoku koji je izjavio kako neće svjedočiti jer bi sebe ili sebi blisku osobu izvrgnuo kaznenom progonu dade izjavu kako ga neće (kao ni njemu blisku osobu) kazneno goniti. Uvjet je da potpiše takvu “oprosnicu” da se na osnovi iskaza toga svjedoka dobiju važni podaci za dokazivanje kaznenog djela drugoj osobi, a da je za to djelo propisan zatvor od deset godina ili dulji.

U slučaju bivšeg šefa HEP-a Ivana Mravka riječ je o tome da dobiva “oprosnicu” za sve što je zgriješio poslujući s Fimi medijom, a zauzvrat je svjedočio protiv Mladena Barišića, HDZ-ova rizničara i šefa Carine koji je od državnih tvrtki preko svoje prijateljice Nevenke Jurak i njezine Fimi medije izvukao najmanje 40 milijuna kuna.

Kao kandidati za “oprosnice” u aferi Fimi media u javnosti su se spominjali Darko Beuk, bivši šef Hrvatskih šuma, potom Josip Protega, bivši šef Hrvatske poštanske banke. Govora je bilo i o bivšem ministru policije Ivici Kirinu, no on je u statusu osumnjičenika pa se oprost u smislu članka 286. ZKP-a na njega ne bi mogao primijeniti.

– Zakon je ovdje pomiješao institut svjedoka i osumnjičenika te ostavio niz otvorenih pitanja, nejasnoća i mogućnost zloporabe – upozorava dr. Đurđević. Navodi kako se nigdje ne navodi nikakvo ograničenje oko toga za koja se kaznena djela može dati oprost, što znači da teoretski tužitelji nekome mogu oprostiti i ubojstvo ako će taj teretiti drugu osobu koju su izvrgnuli kaznenom progonu.

Nadalje, kaže dr. Đurđević, nigdje se ne navodi što je s oštećenikom, imovinskom koristi koju je stekla osoba koja je dobila “oprosnicu”.

Na pitanje što se može učiniti, naša sugovornica odgovara da je na sudovima ocjena zakonitost dokaza koji su prikupljeni temeljem ovakvih “oprosnica”. Dodaje kako treba reagirati i Ustavni sud pred kojim je ionako zahtjev ocjene ustavnosti niza odredbi novog ZKP-a.