Bakić: Ako sam s ovim u pravu, jesen bi mogla biti značajno lakša nego li se neki plaše

Hrvatski poduzetnik i matematičar Nenad Bakić smatra da bi jesen mogla biti značajno lakša nego li se neki plaše.

- Iz nerazumijevanja elementarne matematike nas se plašilo da ćemo stradati zbog malo putovanja za Uskrs, da će epidemija eskalirati zbog potresa i tvrdilo se da je 'samo čvrsti lockdown' zaustavio epidemiju. Ovo zadnje nije istina iz dva očita i snažna razloga: već oko 30.3. kad je lockdown 'proradio', desetak dana nakon uvođenja, R je već sam od sebe pao ispod 1, te nakon što se Hrvatska snažno otvorila, broj slučajeva je pao na 0 (druga je stvar što se dogodilo kasnije, ulaskom milijuna turista, radom noćnih klubova, velikim svadbama...) - piše Bakić u svojoj posljednjoj Facebook objavi u kojoj se osvrće na aktualnu epidemiološku situaciju.

Osvrčući se na svoju raniju objavu iz ožujka u kojoj problematizira mogućnost da se imunitet krda postiže i prije 70% zaraženih, zaključuje: - Ako sam s ovim bio u pravu, jesen bi mogla biti značajno lakša nego li se neki plaše.

Bakić je već više puta kritizirao tvrdi lockdown, kao i tvrdnje o eksponencijalnom rastu koje su prema njemu preuveličane, a sve je smatra posljedica krivih matematičkih izračuna.

- Znam da nematematičarima je 'eksponencijalno' ponekad sinonim za 'jako puno'. Ali kao što smrtnost od C19 nije kao od antraksa, tako ni svaki rast nije eksponencijalan. Štoviše, Hrvatska nije nikad bila ni blizu eksponencijlanog rasta (a skoro sam siguran da neće bi biti). Za eksponencijalni rast famozni 'R' mora biti konstantan (u tom razdoblju), a ako on tokom razdoblja pada, rast NIJE eksponencijalan. U komentaru ispod možete vidjeti razvoj R u modelu koji je koristio i naš znastveni savjet. Štoviše, rast nigdje u EU skoro nikad nije bio eksponencijalan.

Fama o eksponencijalnom rastu na početku došla je od stručnjaka u srodnim prodručjima epidemiologije koji nisu znali dovoljno matematike. Štoviše, glavnu ulogu je imala famozna (osnovnoškolska) formula HIT (herd immunity treshold) = 1 - 1/R0. U međuvremnu postoje relevantni radovi baš za ovaj virus koji pokazuju da je HIT niže upravo zato jer rast nije eksponencijalan zbog heterogenosti populacije. Konkretno, u početku se neproporcionalno zaraze najumreženiji - neki ljudi mogu širiti bolest i recimo 100 puta više od nekih drugih, oni bolest najbrže šire, ali se i prvi zaraze. Kad postanu imuni, umjesto superširitelja, postaju 'superusporavači'. Radovi ukazuju da je stoga HIT prije u rangu oko 40% nego kako su nam u početku rekli 60-70% - objašanjava Bakić.

>> VIDEO Pojavile su se reinfekcije koronavirusom: Naši stručnjaci objasnili su što to znači

Napominje i da više nije sporno da se mnogi ljudi obrane od virusa samo razvojem T stanica, ne i protutijela, pozivajući se na istraživanje međunarodnog tima za Švedsku, u kojoj je takvih čak 2/3. 

- Ako je izboj epidemije jači, više ljudi razvije protutijela, a također je moguć 'overshooting' (zarazi se više ljudi nego je HIT). U svakom slučaju, u mnogim zemljama ili zonama je već preko 10%, ili će do listopada, ljudi razviti protutijela (neki od njih kasnije ih i izgubiti ali zadržati imunost), ako se recimo još toliko obranilo samo T stanicama, dolazimo (u tom scenariju) do pola HIT. Među entuzijastima lockdowna je neko vrijeme 'imunitet krda' bila prljava riječ, posebno jer su je krivo razumjeli. Ne radi se o tome da postoji jasna točka kad epidemija nije moguća, nego o vjerojatnostima i brzini širenja. Naravno, ako je HIT na 40%, a u (mogući) 'jesenski' val ulazite s 20% već prokužene populacije, situacija je radikalno drugačija. Podsjećam da je u Hrvatskoj prema uzrocima uzetima u travnju oko 2,4% populacije imalo IgG protutijela, za koja treba oko 3 tjedna da se razviju, dakle odgovara zaraženosti na oko 1.4., kada smo imali oko 1000 slučajeva, sada ih imamo oko 8000. No, ne vjerujem da je broj ljudi s IgG narastao osam puta (a k tome, mnogi i gube protutijela), ali sigurno je od onda značajno porastao - smatra Bakić.