Balkan je poveznica Turske s ostatkom Europe, kad Balkan pati, i mi to osjećamo

Nedavni posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Turskoj i razgovor s turskim predsjednikom Erdoğanom o izuzetno bitnim temama, stabilnosti BiH, odnosima u regiji kao i promjenama izbornog zakona u BiH, vrlo je brzo dao rezultat. Tursku su ubrzo nakon toga posjetili član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji su na trilaterali s predsjednikom Erdoğanom također razgovarali o stabilnosti regije i BiH, kao i promjeni izbornog zakona u BiH.

Iako je Turska izuzetno važan faktor za stabilnost u regiji i važan partner Hrvatskoj, Hrvatska već dvije godine nema svog veleposlanika u toj zemlji. U razgovoru za Večernji list novoimenovani veleposlanik Turske u Hrvatskoj, Njegove Ekscelencije Mustafa Babür Hızlan, koji je svoju vjerodajnicu predao prije četiri mjeseca, otvoreno govori o turskoj vojnoj ofenzivi na kurdsku enklavu Afrin u Siriji, lošim odnosima između SAD-a i Turske te o približavanju Turske Rusiji. Između ostalog, govori i o stanju na Balkanu, važnosti posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Turskoj, trilateralnom sastanku Izetbegović – Vučić – Erdoğan, ali i o migrantima i tzv. balkanskoj ruti.

Turska je pokrenula vojnu ofenzivu na kurdsku enklavu u Afrinu te najavila da će tu operaciju nastaviti sve do Manjiba u Siriji. Koji su razlozi za tu vojnu operaciju, je li Turska prekršila međunarodno pravo s obzirom na to da je pokrenula jednostranu vojnu ofenzivu bez suglasnosti UN-a?

Ovo pitanje podrazumijeva svekurdsku enklavu u Afrinu. Sirijski režim predao je Afrin PKK-u bez ijednog ispaljenog metka. Prije toga Afrin je bio dom Arapima, Kurdima, Turkmenima i ostalima. Kao posljedica zlodjela PKK koje su dovele do etničkog čišćenja ti su ljudi bili prisiljeni napustiti Afrin, i to ne samo arapski stanovnici grada. Zapravo, sada ima više od 300.000 kurdskih imigranata u Turskoj koji se ne mogu vratiti u svoje domove zbog zlodjela PKK. Turska se trenutačno istovremeno bori protiv niza terorističkih organizacija što predstavlja rizik i prijetnju našoj nacionalnoj sigurnosti. Uspješno okončavši operaciju “Štit Eufrata” prošle godine, Turska je očistila svoju granicu sa Sirijom od DAESH-a (ISIL), oslobodila površinu od 2015 km2 i uspostavila sigurno utočište bez terora, što je omogućilo povratak tisućama raseljenih Sirijaca. Međutim, prijetnja terora iz Sirije koja cilja na naše granice nije završila tom operacijom. Prijetnja koju predstavljaju teroristički elementi PKK/KCK/PYD-YPG razmješteni u regiji Afrin životima i imovini bratskih naroda iz regije, kao i našim građanima koji žive u pograničnom području, povećana je zbog nedavnog porasta uznemirujućeg puškaranja i napada. Također je postojao rizik od elemenata DAESH-a koji su došli iz drugih dijelova Sirije i ugnijezdili se u regiji Afrin s ciljem da napadnu našu zemlju i pokušaju prijeći u Europu preko Turske. Cilj je operacije “Maslinova grana” osigurati našu granicu, neutralizirati teroriste u Afrinu i time spasiti našu braću Sirijce od ugnjetavanja i okrutnosti tih terorista. Operacija se provodi na temelju međunarodnog prava, u skladu s našim pravom na samoobranu, što proizlazi iz članka 51. Povelje UN-a i odgovarajućih rezolucija Vijeća sigurnosti i uz poštovanje teritorijalne cjelovitosti Sirije. Sve mjere opreza poduzimaju se kako bi se izbjegla kolateralna šteta civilnoj populaciji. Odmah smo poduzeli potrebne korake kako bismo informirali međunarodnu zajednicu o operaciji i njenim pozadinskim ciljevima te pravnoj osnovi. Glavni tajnik UN-a i predsjednik Vijeća sigurnosti UN-a odmah su bili izviješteni.

Bi li Turska pokrenula vojnu ofenzivu da SAD nije najavio da će osnovati pograničnu vojsku od 30.000 vojnika, većinom Kurda? Predsjednik Trump upozorio je Tursku da ne nastavlja ofenzivu prema Manbiju jer bi to moglo dovesti do frontalnog sukoba s američkom vojskom, je li takav scenarij moguć?

Sigurno ste pročitali članak Njegove Ekscelencije gosp. Mevlüta Çavuşoğlua, ministra vanjskih poslova Republike Turske, objavljen u New York Timesu 28. siječnja, naslovljen “Amerika je izabrala pogrešnog partnera”. Kao što je istaknuo, zajednički je cilj Turske i Sjedinjenih Država poraziti terorističke organizacije koje prijete našim narodima. DAESH (ili takozvana Islamska država) naš je zajednički neprijatelj, a pobjeda protiv te skupine ne bi bila moguća bez aktivnog doprinosa Turske. Na naše razočaranje teroristi YPG/PKK diljem naših granica u Iraku i Siriji koriste oružje i obuku koje im osigurava SAD. Istodobno, znatno se povećala količina i sofisticiranost oružja koje su naše snage sigurnosti zaplijenile od terorista PKK u Turskoj. Čuli smo toliko mnogo uvjeravanja i obećanja iz SAD-a na različitim razinama koja nisu ispunjena. Neispunjena obećanja između saveznika dovode do gubitka povjerenja. To treba ispraviti.

U zadnje vrijeme odnosi SAD-a i Turske izuzetno su loši, zašto? Je li razlog tome tursko približavanje Rusiji? Je li turska nabava raketnog sustava S-400 od Rusije gotova stvar?

Da, uistinu imamo problem i ulažemo sve moguće napore kako bismo pronašli rješenje u duhu saveza. Turska i SAD dugogodišnji su saveznici. Međutim, kad jedan NATO-saveznik naoružava terorističku organizaciju koja napada drugog NATO-saveznika, to predstavlja temeljno kršenje svega za što se NATO zalaže. Očekujemo da se obveze NATO-a poštuju. Nema sumnje da će SAD uvidjeti štetu koju ta politika nanosi vjerodostojnosti NATO-a i ispraviti svoju politiku tako što će ponovo staviti u fokus svoje saveznike i dugoročne interese. Što se tiče prodaje S-400, ovaj je sporazum nedavno dovršen. Turska nije prva država članica NATO-a koja će nabaviti sličan raketni sustav od Rusije.

Vjeruje li Turska još uvijek da bi mogla ući u EU?

Usprkos malim izgledima, članstvo u EU i dalje je strateški izbor za Tursku. Europa je naš zajednički dom. Svi smo ujedinjeni oko istih normi i vrijednosti. Odnosi s EU i naš proces pristupanja i dalje predstavljaju visok prioritet za Tursku.

Izvršava li EU svoj dio obaveza prema Turskoj u vezi s izbjeglicama? Ako ne, bi li Turska mogla ponovo pustiti izbjeglice prema Europi?

Migracija je globalno pitanje i ima globalne reperkusije. To zahtijeva sveobuhvatan pristup. Turska ima važnu ulogu u upravljanju i zadržavanju masovnog priljeva, primila je više od 3,3 milijuna Sirijaca i oko 300.000 Iračana i Afganistanaca u sedam godina. Turska ne usmjerava migrante prema drugim zemljama, oni bježe od rata u svojim zemljama. Turska provodi uspješnu politiku upravljanja migracijama i prihvatila je najveći broj izbjeglica u svijetu. Istodobno poduzimamo sve mjere opreza kako bismo spriječili ilegalnu migraciju. Ne postoji nijedna zemlja osim Turske koja održava tako učinkovitu borbu protiv ilegalnih migracija. Ilegalna migracija je pod kontrolom zbog turske provedbe zakona na kopnu i na moru. Sporazum od 18. ožujka s EU upotpunjuje te napore i pomaže da se zaustavi eventualni novi val ilegalnih migracija. Obveze EU prema tom sporazumu još se moraju ispuniti. Bezvizno putovanje za turske državljane glavno je naše očekivanje od EU. Još je jedno pitanje dobrovoljna humanitarna shema prihvata koja će stvoriti legalne putove između Turske i EU za migrante. Brzi transfer od 3 milijarde eura ključan je za hitne potrebe Sirijaca na terenu. Nadamo se da će procedura za dodjelu drugog iznosa od 3 milijarde eura početi bez odlaganja. Tri plus tri milijarde eura može vam zvučati kao golem iznos. Ali to je tek mali dio od onoga koliko mi trošimo. Treba naglasiti da doprinos EU ne ulazi u turski proračun. On je ugovoren i izravno ide od EU za Sirijce u Turskoj. Problem je s tim fondom što se prelijeva vrlo sporo.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Tursku i razgovarala s predsjednikom Erdoğanom. Kako ocjenjujete taj sastanak? Jesu li razgovarali o izmjeni izbornog zakona u BiH?

Radni posjet hrvatske predsjednice Turskoj bio je kratak, ali vrlo koristan i uspješan. Sadržaj sastanaka bio je sveobuhvatan. U tako kratku vremenu dvoje predsjednika razgovaralo je i razmijenilo mišljenja o mnogim pitanjima sa svim njihovim aspektima, ne samo bilateralnim nego i regionalnim, pa i međunarodnim.

Nedugo nakon posjeta predsjednice Grabar-Kitarović, u Tursku su stigli i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Koje su bile teme razgovora na toj trilaterali osim gospodarske suradnje i poboljšanja odnosa između Bošnjaka i Srba u BiH? Je li se razgovaralo i o promjeni izbornog zakona u BiH?

Ustvari, predsjednici Turske i Srbije dali su već izjave o tom sastanku, kao što je to učinio i član Predsjedništva BiH. Prema mojim saznanjima, prioritetna pitanja bila su gospodarska suradnja, razvoj i infrastrukturni projekti. Međutim, kada se tri državnika sastanu, siguran sam da razmjenjuju mišljenja o mnogim pitanjima glede stabilnosti i prosperiteta svojih naroda i regije.

Hoće li Turska financirati gradnju autoceste Beograd – Sarajevo, kako je to obećao predsjednik Erdoğan?

Turska je obećala da će financijski pridonijeti realizaciji tog projekta. Međutim, modalitete tog doprinosa utvrdit će mjerodavna tijela triju zemalja.

Slažete li se da su politički i gospodarski odnosi između Srbije i Turske daleko bolji od onih između Turske i Hrvatske? Kako ocjenjujete političke i gospodarske odnose između Hrvatske i Turske i bi li oni mogli biti bolji?

Turska ima dobre i prijateljske odnose i s Hrvatskom i sa Srbijom. Ti odnosi nemaju natjecateljski karakter. Turske političke i gospodarske veze poboljšavaju se s objema zemljama, sa svakom posebno.

Turski odnosi s Hrvatskom, također saveznikom unutar NATO-a, imaju važnost ne samo za naše dvije zemlje i narode nego i za održavanje i unapređenje mira i sigurnosti u našoj regiji.

Imamo zajedničku želju za daljnjim proširivanjem i produbljivanjem suradnje u očuvanju mira, sigurnosti i stabilnosti u regiji. Također istražujemo nove oblike suradnje u smislu trgovine i ulaganja s ciljem unapređenja naših gospodarskih odnosa na razinu odličnih političkih odnosa. Naši gospodarski odnosi nedavno su dobili novu dinamiku. Povećanje turskih investicija u Hrvatskoj znak je povjerenja turskih poduzetnika u budućnost Hrvatske. Također je došlo do značajnog povećanja trgovinske razmjene. U 2017., s porastom od 29,1%, ta razmjena dostigla je oko 532 milijuna USD.

Kako ocjenjujete situaciju u Turskoj nakon pokušaja vojnog udara?

FETÖ je izvršio teroristički pokušaj 15. srpnja 2016. s ciljem rušenja demokratski izabrane vlade Republike Turske. Ta neuspjela teroristička akcija otkriva veliku opasnost koju predstavlja FETÖ. Turski narod prepoznao je tu opasnost i hrabro se suprotstavio tom pokušaju jedinstvom i solidarnošću. Dokazali su svoju vjeru u demokratske vrijednosti i individualne slobode. Ali to je svakako bila trauma za sve nas i treba neko vrijeme za oporavak od toga. Morali smo proglasiti izvanredno stanje na temelju našeg ustava kako bismo uklonili tu prijetnju. Situacija je sada pod kontrolom. Glavna okosnica pučista je uhićena i započeli su pravni procesi. Ne treba sumnjati da se proces provodi uz puno poštovanje temeljnih prava i sloboda i vladavine prava. Svi su pravni lijekovi dostupni. Turski pravosudni sustav funkcionira uz puno poštovanje, između ostalog, obveza koje proizlaze iz konvencija UN-a o ljudskim pravima, Europske konvencije o ljudskim pravima i njezina suda. Stoga će se i dalje u tom procesu najveća pažnja posvećivati očuvanju naše demokracije i temeljnih prava naših građana.

Nedavno ste predali vjerodajnice u Zagrebu, koji je vaš zadatak i koji su vam prioriteti u Hrvatskoj?

Preuzeo sam dužnost veleposlanika Republike Turske u Hrvatskoj prije četiri mjeseca. Moj je primarni cilj nastaviti unapređivati naše gospodarske, političke i kulturne odnose koji se u posljednje vrijeme poboljšavaju na svim poljima. Zajedno sa svojim hrvatskim kolegama nastojat ćemo intenzivirati posjete na visokoj razini između naših dviju zemalja u idućem razdoblju. Gospodarstvo će biti jedno od područja na koje ćemo se usredotočiti. Povećanje kulturne razmjene također. Vjerujem da će prijateljstvo i uzajamno razumijevanje između turskog i hrvatskog naroda dosegnuti najvišu razinu uz kontinuirani doprinos građana obiju zemalja. Bio bih najsretnija osoba na svijetu kada bi naši zajednički napori barem malo doprinijeli još većem prijateljstvu i napretku u Turskoj i Hrvatskoj.

Kakva je uloga Turske na Balkanu?

Turska je dio Balkana sama po sebi. Kad postoji patnja na Balkanu, i mi je osjećamo. Kad se radi o prosperitetu, mi smo također na dobitku. Stoga, potpuno je prirodno da težimo napretku i stabilnosti Balkana. Kao što pitanje pretpostavlja, Turska ima ulogu na Balkanu, imali smo je u prošlosti, imat ćemo je u budućnosti. To je insajderska uloga kojoj izravno pogoduje blagostanje i stabilnost regije.

Balkan je geografska poveznica Turske s ostatkom Europe. S budućim potencijalom koji ima u kontekstu regionalne integracije i cilja pridruživanja Europskoj uniji koji dijelimo sa svim zemljama regije, Balkan je zapravo u središtu pozornosti Turske. Turska smatra da je potrebna integracija svih zemalja regije u europske i euroatlantske institucije i nastavlja podupirati njihove napore u tom smjeru. Povijesne veze između naroda Turske i zemalja regije produljile su se do danas. S jedne su strane turske manjine i zajednice, kao i rodne zajednice u balkanskim zemljama; s druge strane turski državljani balkanskog podrijetla u Turskoj. Zato svaka kriza na Balkanu blisko utječe na Tursku. Riskirajući da se ponavljam, želio bih još jedanput naglasiti da je očuvanje mira i stabilnosti na Balkanu također od velike važnosti za Tursku. Turska, dakle, daje svoj doprinos svim međunarodnim prisutnostima i inicijativama u regiji. Turska smatra da balkanske zemlje mogu dati bitan doprinos vlastitoj budućnosti i intenzivno razmišlja o razvoju autentičnih mehanizama suradnje na Balkanu.