Dekan Visokog učilišta Algebra Mislav Balković gostovao je u emisiji Večernji TV-a u kojoj je govorio o budućnosti visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Spomenuo je nove zakone, loše rezultate osnovnoškolaca na nacionalnim ispitima i programsko financiranje, koje se planira uvesti u Hrvatskoj.
"Hrvatska je napravila puno u regulatornom dijelu u zadnjih par godina. Zadnje su doneseni zakoni u visokom obrazovanju, ali i u 2021. novi zakon o obrazovanju odraslih osoba, donose se novi pravilnici, tako da je to bilo dobro vrijeme da razgovaramo o tome što treba unaprijediti i promijeniti" kazao je Balković, ocijenivši kako Hrvatska u usporedbi s drugim europskim zemljama "dobro stoji" u pogledu regulativa.
Istaknuo je da je Hrvatska, kao i brojne druge zemlje, "masovizirala" visoko obrazovanje, te da "puno više mladih danas završava studije nego prije 10 - 20 godina". S druge strane, nastavio je, "na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja postoje mjerenja učinka obrazovanja poput Pisa testova. Tu Hrvatska ima poziciju koja je bliska našoj ekonomskoj poziciji u Europskoj uniji - na samom smo začelju". Loši rezultati na nacionalnim testovima u osnovnim školama očekivani su, smatra Balković, s obzirom na rezultate državnih matura koji se prate od 2010. "Tu se vidi veliki raskorak ocjena koje učenici dobivaju u školi i onoga što pokazuju na objektivnom tipu ispitivanja" smatra, naglašavajući problem 'inflacije petica' zbog koje roditelji i učenici imaju "krivu povratnu informaciju" o znanju.
"U Hrvatskoj na studijima u području STEM-a 40-ak posto onih koji upišu prvu godinu nikada ju ne završi, što govori o velikom manjku znanja" rekao je Balković, uz pretpostavku da je situacija slična i na drugim smjerovima. Engleski jezik je na dobroj razini, no matematika i pismenost na hrvatskom jeziku su "bitno lošije", protumačio je rezultate državnih matura.
Balković smatra da programsko financiranje sveučilišta može biti veliki iskorak za Hrvatsku ukoliko se uvede na pravi način. "Hrvatska taj sustav pokušava uvesti od 2011., ali ovaj je put najozbiljnije dobio mjesto u zakonu" ocijenio je, dodajući kako se ideja vjerojatno neće ostvariti niti sada, jer još nije dovoljno razrađena. "Tek kada svi zaposleni u obrazovnim ustanovama počnu proaktivno mijenjati neke svoje prakse i pristupe, onda možemo očekivati pomak u kvaliteti i rezultatima" rekao je.
Ipak, kaže Balković, profesori se ne moraju bojati programskog financiranja u kojem bi im plaće mogle ovisiti o uspjehu iz dva razloga. "Prvo, zato što ne vjerujem da će i ovaj put zapravo biti snage da se provedu programski ugovori", te drugo, jer u sustavu postoje "velike zalihe". Naime, u posljednjih 10-ak godina broj studenata smanjio se za 7,5 posto, a broj zaposlenih u sustavu višeg obrazovanja povećao se za "skoro 6 posto" pojasnio je, navodeći kako kapaciteta za "veće i bolje outpute" ima, a pitanje je samo kada će se oni dogoditi. Naglasio je i važnost intrinzične ali i vanjske motivacije za predavače. "Zemlje koje su uvele programsko financiranje koje utječe na značajan postotak plaća zaposlenih su imale brzi pomak u kvaliteti i u outputu" rekao je, navevši Španjolsku kao primjer.
Što se tiče studenata, oni mogu očekivati da će njihovi fakulteti dobivati "značajnija sredstva" za razvoj, koja se mogu ulagati u opremu, programe, te novu razinu kvalitete, tvrdi Balković. "Programski ugovori studentima daju priliku da imaju kvalitetnije obrazovanje u svakom smislu" zaključio je.
Novim je zakonom predviđena veća transparentnost vezana uz novac od školarina, "iz nečega što se smatralo vlastitim prihodom, on se prebacuje u sferu nečega što se naziva namjenskim prihodom" rekao je. Dakle fakulteti će novac trošiti po novim pravilima, pa vjerojatno više neće biti slučajeva poput onog nedavnog "o portretima" kaže Balković. Novim će zakonom nadležnost nad trošenjem fakultetskog novca imati Agencija za znanost i visoko obrazovanje.
"Hrvatska trenutno nema registar diploma i jedino ustanova je ta koja zna da ste dobili diplomu, što je velika rupa" istaknuo je, dodavši kako je novim zakonom predviđena jača integracija podataka između ustanova i ministarstva, zbog čega će dio provjera biti puno lakše napraviti.
Balković tvrdi da je jedna od važnijih promjena vezana uz inicijalnu akreditaciju studija na javnim sveučilištima koju će po novome voditi Agencija, a ne sama sveučilišta. Rekao je da se ne čini da ustanove imaju negativan stav prema ovim promjenama, "ili možda nisu do kraja osvijestile što se sve promijenilo u zakonu", a očekuje i "najmanje jedan" zahtjev za ocjenom ustavnosti.
Značajno se mijenja i proces upisivanja preddiplomskog studija za osobe koje nisu pisale državnu maturu. "Stvar je sada potpuno jasna" kaže Balković, "upisa za one koji nisu napisali maturu ili imaju završenu samo trogodišnju srednju školu nema". No takvim će osobama zakon otvoriti novu priliku - studije razine pet. Radi se o dvogodišnjim studijima za pristupnike koji su u Europi poprilično atraktivni, no u Hrvatskoj nisu zaživjeli, pojasnio je Balković.
U povijest odlazi i naziv stručnog specijaliste, koji je godinama zbunjivao mnoge u Hrvatskoj ali i Europi. "Sada je jasno napisano da postoje stručni prvostupnici i stručni magistri, tako da je svakome jasno i koja je razina i koja je vrsta kvalifikaciji, što će pomoći prepoznatljivosti studenata koji su završili diplomski studij" smatra Balković, dodajući kako će neke koji su završili preddiplomsku razinu fakulteta nova, atraktivnija titula privući da nastave obrazovanje.