Ekonomski rezultati IOR-a (vatikanske banke) za prvih šest mjeseci 2014. su zadovoljavajući i pokazuju čistu dobit od 57,4 milijuna eura u odnosu na dobit od samo 2,9 milijuna eura za cijelu 2013., obznanio je njezin dojučerašnji predsjednik Ernst von Freyberg kojega će od 9. srpnja zamijeniti francuski financijski stručnjak Jean-Baptiste de Franssu.
Prema završnom izvješću za 2013. IOR (Istituto per le opere religiose) ostvario je samo 2,9 milijuna eura dobiti. U odnosu na prethodnu godinu to je manje za 83,7 milijuna eura budući da je 2012. ostvarena dobit bila 86,6 milijuna eura. Bez obzira na smanjenu dobit, IOR daje u budžet Svete Stolice 54 milijuna eura.
Kamata do 12 posto
Iskazana dobit toliko je manja u odnosu na 2012. zato što su pokriveni neki gubici, neke rupe, koje su napravili drugi. Na primjer, sa 15 milijuna eura pokriven je gubitak ustanove za produkciju filmova za televizijske mreže Lux Vide u vlasništvu bivšeg predsjednika talijanske televizije RAI Ettora Bernabeija (93). Bivši državni tajnik Tarcisio Bertone (83) je, navodno, pritiscima na vatikansku banku IOR omogućio financijsku potporu tvrtki Lux Vide. Pokriveni su gubici nekih biskupija. Da nije bilo tih rupa koje je pokrio IOR, dobit bi bila ista kao i 2012., a parcijalni rezultati iz ove godine pokazuju rast dobiti.
Budući da je sada u kardinalsku komisiju za nadzor vatikanske banke ušao i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, IOR je ponovno izazvao zanimanje i u Hrvatskoj. Dakle, što je vatikanska banka o kojoj se uglavnom govori u negativnom svijetlu zbog nekih skandala koje su je pratili.
Ustanovu za vjerska djela, odnosno IOR (Istituto per le Opere di Religione), obično nazivanu vatikanska banka, ustanovio je 1942. papa Pio XII. Banka ima samo jedno sjedište i to u tornju Niccolò V. unutar vatikanskih zidina. IOR ima oko 130 zaposlenih, a najviše otvorenih računa u njoj – dvije trećine, imaju osobe iz Italije, zatim Poljske, Francuske, Španjolske, Njemačke... Kamata na položeni novac kreće se između 4% i 12%, a budući da u Vatikanu nema poreza, zarada na kamati je čista. Broj računa je smanjen, jer se „pročišćuju“ klijenti. Tekući račun u vatikanskoj banci mogli su, donedavno, otvoriti i nuncijature, veleposlanstva akreditirana pri Svetoj Stolici (dakle i hrvatsko veleposlanstvo), biskupske konferencije (dakle i HBK), samostani, župni uredi, kardinali, biskupi, vatikanski zaposlenici i umirovljenici, ali i neka osoba za koju jamči neki biskup, odnosno biskup ili kardinal može otvoriti račun kojim će onda upravljati neka osoba koju bude opunomoćio. Upravo su se na taj način, preko opunomoćenih osoba, stvarali sumnjivi računi preko kojih se prao prljavi novac.
Smrt “Božjeg bankara”
Sa 31. prosincom 2013., IOR je imao 17.419 klijenata (2012., oko 18.900), od kojih su 5.043 katoličke institucije i 12.376 pojedinci koji predstavljaju samo 20% ukupnog pologa. Broj klijenata se i dalje smanjuje pa ih je sa 30. lipnjom 2014. bilo 15.495 s ukupnim pologom od šest milijardi eura. Zapravo, inkubator sadašnjoj banci bila je kardinalska komisija „ad pias causas” koju je u veljači 1887. osnovao papa Leon XIII., a koju je 1904. papa Pio X. preimenovao u Kardinalsku komisiju za vjerska djela.
U srbijanskim glasilima stalno se piše kako je NDH u vatikansku banku položila novac i zlato navodno oduzeto Srbima, Židovima, Romima... Stotinu je puta IOR opovrgnuo takvo što, ali se i dalje vatikansku banku povezuje s “ustaškim blagom”. Istina je da je dio novca i zlata stigao u Rim, ali ne u vatikansku banku.
To ne znači kako nema afera s tom bankom. Na primjer, 1982. propala je privatna katolička banka Ambrosiano zbog manjka od gotovo dvije milijarde dolara. Na čelu banke je bio Roberto Calvi, koji je imao i nadimak “Božji bankar”, a iste je godine nađen mrtav, obješen, ispod londonskog mosta Crnih fratara. IOR je zbog kraha Ambrozijanske banke morao platiti 406 milijuna dolara obeštećenja.
Crkva ne može živjeti samo od “Ave Marije”
Zapravo, više nego sada financijskih skandala s vatikanskom bankom bilo je u vrijeme Ivana Pavla II. dok joj je na čelu bio američki svećenik poljskog podrijetla Paul Marcinkus, koji je govorio kako Crkva ne može živjeti samo od “Ave Marije”. Za vrijeme Ivana Pavla II. vatikanska je banka bila stvarno praonica novca, ali preko koje je slana financijska pomoć crkvama u komunističkim državama, posebno poljskom sindikatu Solidarnost te nije bilo takvih kontrola nad financijskim ustanovama kakve su sada uvedene. Iz Vatikana je novac slan i katoličkim biskupima u bivšoj Jugoslaviji.
Koncem lipnja 2013. godine uhićen je prelat Nunzio Scarano, donedavni šef kontrole Uprave baštine Svete Stolice pod sumnjom da je reciklirao novac kroz vatikansku banku. Glede njegova uhićenja, papa Franjo je novinarima kazao: „Držimo tog monsinjora u zatvoru ne zato što nalikuje na blaženu Imeldu!“ (španjolski izraz koji bi u nas značio „nije svetac“).
>>Vatikanska banka ostvarila samo 2,9 milijuna eura dobiti
>>Kardinal Josip Bozanić ulazi u nadzorni odbor vatikanske banke
kad boze to preuzme u svoje ruke, ima da biznis cvata, još da za savjetnike povede Ljubu Rojsa i Ivu Sanadera.