Banka majci onemogućila pristup kćerinu računu, otac morao doputovati sa Sjevernog mora

Neugodno iznenađenje dočekalo je našu čitateljicu, klijenticu Zagrebačke banke Ž. Š. kad je nedavno pokušala podići s kćerina računa novac koji im je suprug i otac uplatio iz inozemstva. Bankomat ju je „obavijestio“ da je kartica nevažeća, istekla je. Kreću peripetije. Ž. Š. odlazi do poslovnice, no ne žele joj dati ni informacije o tome, a kamoli pristup novcu. Kartica, naime, glasi na ime njezine maloljetne kćeri, a kao skrbnik i opunomoćenik je naveden otac koji trenutačno radi na krajnjem sjeveru Njemačke. Na radu u Njemačkoj sa sinovima je prvo bila majka koja je tada otvorila devizni račun na ime kćeri kako bi suprugu i njoj mogla uplaćivati novac i opunomoćila supruga. U međuvremenu su se roditelji "zamijenili", pa tata i braća rade u Njemačkoj, a majka je s kćeri u Hrvatskoj. Obitelji otac uplaćuje novac na kćerin račun.

– Problem je što kći nikad nije dobila svoju karticu, a sad je kartica istekla, nova je poslana na adresu na kojoj više ne živimo i vratila se u banku. Meni je nisu dali podignuti, no ne daju ni kćeri jer je – maloljetna. Iako bi došla u mojoj pratnji, a ja sam joj mama, zakonska skrbnica. Apsurdno! Suprug je morao ostaviti posao i sjesti na avion za Zagreb jer banka nema smisla za realni život i očito joj je cilj izgubiti klijente – revoltirana je Ž. Š.

Pojašnjava da put sa Sjevernog mora do Zagreba i natrag traje tri dana i jako je skup, posebno kad se karte moraju kupiti odmah, bez traženja povoljnih aranžmana, a nije baš ugodno za vikend iznenada ostaviti poslodavca na otoku koji živi od turizma. Uplata je sjela pravovremeno, ali novac je zarobljen pa obitelj ima i druge probleme: kasne s najamninom i plaćanjem računa, u subotu ujutro isključen je telefon s internetom koji školarka treba za nastavu. Ž. Š. je pitala u banci može li suprug preko konzulata u Njemačkoj poslati svoju punomoć na nju da je ovlasti kako bi u njegovo ime podigla karticu na banci, odvraćaju joj da ni to ne može.

POVEZANI ČLANCI:

Dodatni problem je što baš ta poslovnica, jedina u kojoj prema uputama iz banke mogu riješiti problem, u ponedjeljak radi tek od jedan poslijepodne, dok suprug avion za natrag ima u tri sata. Sljedeći povezani letovi su dostupni za nekoliko dana. Veze s udaljenim njemačkim otokom na Sjevernom moru su loše, a ni poslodavac nije oduševljen što mu radnik nenajavljeno izostaje s posla. U međuvremenu im na zamolbu Ž. Š. šaljemo upit i tražimo pojašnjenje ovakvih politika banke koje otežavaju klijentima pristup njihovu novcu zbog nepotrebnog birokratiziranja. Zahvaljuju nam kurtoazno na upitu i poručuju da Zagrebačka banka nije u mogućnosti odgovoriti jer su informacije o klijentima i potencijalnim klijentima, u skladu s mjerodavnim zakonom, bankovna tajna.

– U kontaktu smo s čitateljicom te ističemo kako se odnosi s klijentima uređuju u izravnoj komunikaciji s njima – otpisuju nam iz banke. No nešto se tada pokrenulo. U subotu ujutro, dana nakon njezina posjeta banci, zaposlenik banke dolazi na radno mjesto Ž. Š. (?!) da bi je osobno obavijestio kako će sve riješiti: dovoljno je da donese rodni list kćeri kao dokaz da joj je majka. Onda će nju opunomoćiti na kćerin račun i izdati karticu, izdat će ovaj put „plastiku“ i kćeri, a supruga čeka njegova kartica.

FOTOGALERIJA Tko ima najnižu, a tko najvišu plaću u Hrvatskoj: Za ovo zanimanje plaća je čak 3120 eura

– Rekli su mi i da je petak bio zadnji radni dan bankarice s kojom smo razgovarali, premjestili su je negdje. Ne znam je li „po kazni“ zbog ove situacije. Moj suprug već je bio na putu za Zagreb i nepotrebni trošak, put i neugodnosti s poslodavcem, isključenim telefonom i kašnjenjem s najamnimom nisu se mogli izbjeći, ali tješili smo se da će barem zagrliti kćer... – priča nam Ž. Š.

Zašto je ipak izašla s pričom?

– Da se ovo ne dogodi nekome drugome. Jer je besmisleno i neugodno – poručuje. Besmisleno je i da se ovakvi birokratski nonsensi rješavaju na pritisak medija, arbitrarnom odlukom. Jer meritorno je jedino ima li klijentica pravo ili nema na pristup računu svoje maloljetne kćeri i na novac koji im je poslao muž i otac? Ima li veće pravo nakon što je Večernji list poslao upit banci? Zašto banka prije upita nije imala volje riješiti birokratski problem, a nakon upita sve odjednom postaje rješivo, do te mjere da se službenik banke upućuje fizički na radno mjesto dotad nesuđene klijentice kako bi je umirio i ponudio rješenja. Istina, polovična, jer joj je suprug već bi na pola puta prema Hrvatskoj, negdje po aerodromima. Nije ovo prvi ovakav slučaj.

Zagrebačka banka inzistirala je u vrijeme pandemije i digitalizacije na fizičkom dolasku u poslovnicu kako bi se ažurirali podaci o klijentima, unatoč tome što postoje i druge opcije koje bi ga mogle zamijeniti i većina banaka ih i koristi. Tom su praksom bile najpogođenije nemoćne, slabo pokretne osobe pa je tako poziv na dolazak u poslovnicu dobila i nepokretna umirovljenica koja ima ugovoreno i internetsko bankarstvo, no jedina je opcija bila opunomoćenje preko javnog bilježnika i ovjera svih potrebnih dokumenata što je u konačnici bio trošak od oko tadašnjih 400 kuna, 10 posto njezine mirovine.

POVEZANI ČLANCI:

Posrijedi su bili podaci koji se moraju periodički ažurirati u skladu sa Zakonom o sprečavaju pranja novca i financiranju terorizma. Banka je tražila da to klijenti učine fizički, pod prijetnjom nedostupnosti novca na računu – mogli bi ga podići samo u poslovnici banke, dok bi im ostale usluge bile ograničene ili nedostupne. Ne bi mogli plaćati karticama i m-zabom, podizati novac na bankomatu ni ugovarati nove proizvode i usluge banke.

– U slučaju da ne ažurirate svoje podatke, banka može prekinuti poslovni odnos – slali su u dopisu klijentima. Na naš upit HNB je tada pojasnio da, u odnosu na način provođenja obvezne mjere ažuriranja podataka, sam Zakon nije odredio način na koji se ta mjera treba provoditi te iz tog razloga banke mogu koristiti više načina ažuriranja podataka, od kojih neki ne zahtijevaju nužno fizički dolazak u poslovnicu banke – primjerice putem internetskog bankarstva ili putem e-mail adrese evidentirane u bazi podataka banke. Znači, moglo se i drukčije.

Zaba je posebno rigidna u svojim politikama, nakon što je zbog prekršaja vezanih uz pranje novca i financiranje terorizma morala platiti 22 milijuna kuna kazne. Izrečeno joj je 33 milijuna, no podmirila je to u roku od mjesec dana, za što Prekršajni zakon predviđa – popust. No zbog krutih politika se sve češće događa da klijentima popuste – živci. Ovako su, šetnjom službenika, kad očito već postoji i takva praksa, mogli riješiti i ažuriranje podataka nepokretne klijentice. Ova pokretna to nije tražila. Samo pristup novcu svoje obitelji. Došetala bi sama.

VIDEO Ogroman požar u Medulinu 'progutao' 22 brodice, nastala milijunska šteta