Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić najavio je jučer u Beču na konferenciji Euromoney da će za približno mjesec dana provesti prvu strukturnu repo aukciju na kojoj će bankama ponuditi povoljan zajam na rok od tri do četiri godine kako bi potaknuo jače kreditiranje u kunama. Ranije se spominjalo da bi kroz strukturne repo operacije HNB mogao bankama osigurati oko tri milijarde kuna. Ovisno o potražnji, te bi se strukturne repo aukcije mogle dogoditi dva do četiri puta u 2016. Prva će aukcija biti u veljači prije donošenja proračuna za 2016. godinu, no opseg daljnjih intervencija ovisit će i o potezima nove vlade.
Novac iz strukturnih fondova
– S manjim fiskalnim deficitom i monetarna će vlast imati više prostora za dodatni angažman i povećanje kunske likvidnosti – istaknuo je Vujčić. Guverner je u Beču dogovorio i osnivanje garancijske sheme za kreditiranje malih i srednjih tvrtki zajedno s Europskom investicijskom bankom i njezinim investicijskim fondom. Ideja je da garancijski fond zajedno formiraju Europska investicijska banka, Europski investicijski fond, banke u Hrvatskoj te hrvatska Vlada iz dijela sredstava koje povlači iz strukturnih fondova. Vujčić smatra da bi za tu namjenu Hrvatska mogla povući iz strukturnih fondova oko 100 milijuna eura, a ta bi svota bila pojačana i uplatama EIF-a, EIB-a te banaka.
Nakon što se formira nova vlada, HNB će organizirati sastanak sa svim dionicima garancijske sheme kako bi se ispitale mogućnosti njezina uspostavljanja u Hrvatskoj. Garancijski bi fond pokrivao dio gubitaka po novim kreditima malih i srednjih poduzeća. Vujčić je kazao da stabilan tečaj kune i nadalje ostaje prioritet središnje banke. O uvođenju eura guverner smatra da Hrvatska neće biti u prilici pokrenuti proces konvergencije još najmanje pet godina. Prvo treba smanjiti javni dug.
Ako se, primjerice, loš trend preokrene 2017. godine, Europska komisija nekoliko će godina nadgledati koliko je proces smanjenja javnog duga trajan. O inflaciji, odnosno činjenici da imamo deflaciju, Vujčić i dalje smatra da je jeftina nafta dobra vijest za Hrvatsku. Kod nas je stopa inflacije negativna samo zbog energenata, ostale glavne sastavnice inflacije zabilježile su rast u 2015. Kao neto uvoznici Hrvatskoj odgovara pad cijena nafte jer niže cijene potiču rast BDP-a i gospodarstva.
Upitan može li se reprogramirati hrvatski dug, kazao je kako može doći do nerazumijevanja kad o reprogramu govore javni dužnosnici. Reprogram je zapravo situacija kad država ne može vraćati svoje obveze te mora tražiti od vjerovnika da joj prolongira otplatu.
Za razliku od domaćih analiza koje pokazuju da se rast loših kredita zaustavio, jučer predstavljena UniCreditova analiza smatra da ćemo ga zabilježiti i u 2016., sa 17,3 na 17,5 posto, i tu ćemo biti u društvu Turske, Rusije i Ukrajine, dok će u svim ostalim zemljama stagnirati ili padati. Smanjenje na 16,5 posto očekuje nas 2017.
Rast BDP-a samo 1,1 posto
Nisu baš optimistični ni u prognozama rasta hrvatskog BDP-a; smatraju da će iznositi tek 1,1 posto u odnosu na 1,3 posto na koliko su pozicionirali konačan postotak za 2015. Osim Rusije, čiji će BDP, vjeruju, ove godine pasti 0,9 posto, mi smo najgori. S adekvatnošću kapitala od 19,9 posto nakon rezervacija vezanih uz konverziju kredita u CHF i bankarskih gubitaka, više nismo najbolji po kapitalnoj adekvatnosti iako smo još uvijek visoko kapitalizirani; prestigli su nas Bugari (22,3 posto), Rusi (21,1 posto), Slovenci (20,7 posto) i Mađari (20,5 posto). I ove godine vodeći menadžeri banaka na Euromoneyu ponavljaju da je bankarski sektor regije najbrže rastući u svijetu, a profitabilnost mu je dvaput veća nego u zapadnoj Europi; očekivani povrat na imovinu od 2015. do 2017. od jedan posto iznimno je konkurentan u usporedbi sa zapadnoeuropskih 0,4 posto.•
>> Zamrzavanje drugog stupa je uzimanje kredita od naše djece i to – lošeg
I dalje nastavljamo krivom monetarnom politikom, drukčije valjda i ne ide a to možemo zahvaliti HDZ u koji je davnih dana dozvolio da izgubimo suverenost nad novcem , sada imamo narodnu banku koja radi protiv naroda . Daje novac privatnim bankama koje kasnije kreditiraju jadne poduzetnike sa 3 puta večim kamatama , ovo je apsurd koji se nažalost ,radi birača koji su glasali za HDZ SDP Mostove i mostiće još četiri godine neće promjeniti , i dalje ostajemo robovi !