Bez obzira na to što se još uvijek službeno ne izjašnjavaju o Vladinu prijedlogu konverzije kredita iz švicaraca u eure, u bankarskim krugovima ne osporavaju sam princip konverzije u euro, ali traže da se to provede po načelu jednakosti, na što će u svom pismu ministra Borisa Lalovca upozoriti banke majke, o čemu je Večernji list pisao.
– Prijedlog bi bio u redu ako bude proveden pravedno – otkriva jedan upućeni bankar čija je banka dio internacionalne grupe. No, da bi rješenje bilo u okviru postojećih zakona, bankari napominju da postoje dvije ključne stavke koje treba poštovati.
– Nakon konverzije glavnice, treba provjeriti i razliku u plaćenim kamatama. Dužnici u eurima platili su nešto manje kamata i korektivni faktor za taj iznos trebalo bi uključiti u konverziju, inače svi dužnici neće biti u ravnopravnom položaju – prezicira sugovornik.
Također, otvoreno je i pitanje dospjelog, a neplaćenog duga: ako postoje neplaćene rate, a i one uđu u konverziju, prisutna je dvostruka diskriminacija; u odnosu na dužnike koji su redovito servisirali dug, ali i dužnike u drugim valutama: euru i kuni. Iz Vladinih istupa bankarima nije jasno jesu li ti "detalji" obuhvaćeni prijedlogom. No iz onoga što je do sada komunicirano, kaže jedan od njih, izgleda da nije, pa zbog toga žele da svi zajedno sjednu za stol. Vladin prijedlog bila je i tema prošlotjednog summita u Beču. I tada je na jednom od užih skupova jedan strani bankar poručio da je bankama bitna predvidljivost i stabilnost poslovnog okruženja. Zbog toga upravo pomno prate koje će se rješenje u vezi s frankom donijeti u Hrvatskoj.
>> Ivan Šuker: Reći da trošak neće snositi građani je smiješno
>> Konverzija kredita banke će stajati između 5,5 i 6 milijardi kuna
ma ja to nista ne vjerujem konverzija simo tamo opet ce preveslat narod kak njima odgovara