Nešto lošije statističke pokazatelje stanja gospodarstva od eurozone očekuju za Hrvatsku bankarski analitičari. Prema očekivanjima četiri glavna ekonomista banaka, prosjek pada BDP-a bit će 9,2 posto, dok dogodine rast pozicioniraju na 5,2 posto.
Prognoze su im nešto lošije od službenih vladinih (osam posto pad u 2020. i pet posto rast u 2021.), a pojašnjavaju ih oštrim padom investicija i nešto većim padom ukupnog izvoza od očekivanja.
Pritom najveći optimist među ekonomistima očekuje pad od 8,5 posto, a najveći pesimist 9,6 posto. Kako su najavili u HUB analizama, svi očekuju nastavak razdoblja povijesno najnižih kamatnih stopa i stabilan tečaj euro/kuna koji se neće značajno udaljavati od središnjeg pariteta dogovorenog u okviru Europskoj tečajnog mehanizma (7,5345).
Prema ljetošnjim prognozama EK-a, europodručje bi ove godine moglo zabilježiti pad BDP-a od 8,7 posto, a 2021. rast od 6,1 posto. Povratak na razine aktivnosti iz 2019. Očekuje se u 2022.
- Za vodeće europsko gospodarstvo i najvažnijeg hrvatskog trgovačkog partnera Njemačku Komisija očekuje pad od 6,3 posto 2020. i rast od 5,3 posto 2021. Na jugu se, kao i uvijek, očekuje teža situacija. Očekivane talijanske stope iznose -11,2 posto 2020. i 6,1 posto 2021. Slične razlike se očekuju u globalnom gospodarstvu: prema ljetnoj reviziji gospodarskih očekivanja MMF-a koja je objavljena pod upečatljivim nazivom “Kriza kao nijedna druga”, očekivane stope za 2020. i 2021. iznose -8 posto i 4,5 posto za SAD, a za Kinu jedan posto i 8,2 posto – podsjećaju u HUB-ovim analizama.
Ovo su preoptimisticni pokazatelji da bi se obmanila javnost. Pa zdrav razum kaze da ce se ova kriza prelijeti u 2021. godinu. Tek 2022. godine se moze ocekivati znacajan preokret, a mozda 2023 ili 2024 na razinu od prije korone