Statistike Udruge Franak

Banke izgubile kredibilitet, potrošači svjesniji kamatnih i valutnih rizika

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Udruga Franak
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Udruga Franak
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Udruga Franak
21.01.2016.
u 14:20
Zakon o konverziji kredita u francima stupio je na snagu u rujnu prošle godine
Pogledaj originalni članak

U siječnju ove godine Udruga Franak provela je anketu u kojoj se ocjenjivalo osam tuženih banaka u provođenju konverzije CHF kredita.

Anketom je ispitano 11.186 članova udruge. Prema detaljnoj analizi čini se da su banke izgubile kredibilitet, a korisnici financijskih usluga teže im vjeruju. Odugovlačenje banaka i nepravilnosti u radu smatrano je glavnim razlogom zašto konverzija nije provedena do kraja.

Udruga Franak građanima je kroz proces konverzije objasnila nepravilnosti koje su dovele do nastale situacije, korisnici kredita trenutno su u idealnom položaju za moguće bankarske pregovore u smjeru refinanciranja ili nastavka otplate konvertiranog kredita. Svaki treći korisnik kredita u CHF podnio je prigovor banci, a na bankama je da naprave kvalitetan potez i vrate povjerenje korisnika.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Prigovori su vezani za previsoke kamatne stope (66,0%) koje su u zadnjem prijedlogu izračuna u visini od pet do šest posto. Ovaj rezultat upitan je jer je Hrvatska punopravna članica EU, a poznato je i stanje Euribora na tržištu.

Hypo banka ima najveći broj klijenata (26,38%), Zagrebačka banka na drugom je mjestu (22,30%), a na zadnjem mjestu nalaze se klijenti OTP banke (2,36%). Najčešći razlog uzimanja kredita stambene je prirode, a pojedinci ih isplaćuju od 10-20 godina.

Povjerenje u bankarske institucije u Hrvatskoj na sramotno je niskoj razini. Takav ishod utječe na cjelokupno gospodarstvo države. Reputacijski rizici banaka na visokom su i alarmantnom nivou, a značajni broj ispitanika razmišlja o promjeni banke. Sve zbog loših uvjeta koje nudi ostanak u konvertiranom kreditu i to zbog visokih kamatnih stopa.

Sudionici ispitivanja razmatraju ideju refinanciranja kredita novim kunskim kreditom s fiksnom kamatnom stopom (90%). Odluka je dobar pokazatelj jer daje do znanja da se budi svijest potrošača o kamatnom i valutnom riziku. Fiksnu kamatnu stopu za kunski kredit, 3,5 – 4,5% (29,6%) ispitanici smatraju prihvatljivom, a za iste parametre u euru postotak bi trebao biti 2,5 – 3% (15%).

Korisnici kredita upotrebljive informacije u najvećem postotku (81%) dobivali su od Udruge Franak, većinom izravnim kontaktom,dok su zaposlenici banaka nudili 3,6% pomoći. Ispitanici zahtijevaju da se banke iskupe za sve nastale nekažnjene nepravde koje su svjesno napravile, 98,7% smatra da konverzijom borba nije gotova.

Otkad je jednoglasno donesen, Zakon o konverziji iskoristilo je 32,6% ispitanika, dok 67,4% ne zna kada da očekuje potpisivanje konverzije.

Statistikom Udruge Franak potvrđeno je da banke odugovlače s provođenjem konverzije. Naglasak se stavlja na Splitsku banku, RBA, Sberbank i Hypo banku, koje su ostvarile konverziju do 10% od cjelokupnog broja CHF klijenata. U poslovnicama Privredne banke Zagreb potpisan je najveći broj aneksa ugovora (87%).

>> Udruga Franak uputila otvoreno pismo HNB-u i budućoj vladi. Evo što su poručili!

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

TM
trade_mark
14:33 21.01.2016.

moja banka mi nudi kredit... hahaha, hvala ne treba, zadržite!

Avatar superhik74
superhik74
16:32 21.01.2016.

Kako mogu banke izgubiti nesto sto nikad nisu imale, kredibilitet? To su pljackaske institucije sponzorirarne od potkupljenih politicara koji su na njihovom platnom spisku kako bi legalizirali pljackanje gradjana poznatijih kao "stoka sitnog zuba".