Boris Lalovac

'Banke ovu bitku ne mogu dobiti. Uzele su bonuse, a građane su pustile da grcaju u dugovima'

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
'Banke ovu bitku ne mogu dobiti. Uzele su bonuse, a građane su pustile da grcaju u dugovima'
26.08.2015.
u 09:06
Ministar je objasnio da će se svi krediti u švicarskim francima konvertirati u euro prema kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita, ali po tečaju HNB-a ili poslovne banke koji će vrijediti na dan konverzije
Pogledaj originalni članak

Ministar financija Boris Lalovac gostovao je u emisiji Hrvatskog radija Ujutro prvi u kojoj je govorio o detaljima Vladina prijedloga za rješenje problema građana zaduženih u švicarskih francima odnosno konvertiranju kredita u eure, javlja HRT.

Ministar je objasnio da će se svi krediti u švicarskim francima konvertirati u euro prema kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita, ali po tečaju HNB-a ili poslovne banke koji će vrijediti na dan konverzije. 

– Sve je već na papiru, neće biti novog zakona, već će se sve implementirati u postojeće zakone s glavnim ciljem izjednačavanja glavnica kredita u "švicarcima", s glavnicama kredita u eurima – rekao je Lalovac i dodao da će se raditi i na tome da se građanima ne naplaćuje trošak konverzije te da im se otpis dijela glavnice ne oporezuje. 

Svi detalji, obrazložio je Lalovac, bit će definirani tijekom ovog i početkom sljedećeg tjedna, a 1. listopada uslijedit će izglasavanje u Saboru ili donošenje uredbe. Banke će imati tri mjeseca da se prilagode situaciji. 

– Banke ovu bitku ne mogu dobiti – poručio je Lalovac za HRT i dodao da su ''imale jeftin novac, uzele bonuse i otišle, a građane su pustile da grcaju u dugovima''. 

>> Konverzija kredita banke će stajati između 5,5 i 6 milijardi kuna 

>> Švicarci postaju prošlost: Konverzija kredita u eure i otpis dijela glavnice

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 31

NJ
njoj
09:17 26.08.2015.

ne može me nitko uvjeriti da banke opet neće biti zaštičene kad je i Lalovac rekao da će im se nadoknaditi kroz porezne olakšice koje će naravno opet platiti građani.

DU
Deleted user
09:22 26.08.2015.

Ta ista Vlada je bez milosti "zveknula" 12 % poreza na štedne uloge, iako je kamatna stopa već ispod stope inflacije. Tako da sve nalikuje na priču o cvrčku i mravu. Čak i Lalovac, kao exbankar slavodobitno ventilira tezu da građani otplaćuju, a glavnica raste. Ček, ček - to je blef, etalon vrijednosti kredita je CHF i slijedom ugovorenog etalona su ti isti dužnici, kod tih istih banaka, po slovu tih istih ugovora, bili godinama u povoljnijoj otplatnoj poziciji nego oni koji su se zadužili u euro ili kn. Tko meni ne vjeruje, nek utipka u tražilicu: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, rugali se eurima... I na br. 1 će dobiti članak s usporednim analizama gdje je razvidno da su prošli po par sto kn povoljnije na nekoj prosječnoj otplatnoj rati od 2 tisuće kn. A kad se ratna sreća promijenila, e onda se nudi falš računica - sad se sve preračuna u kn (a to se formalno zove kn kredit i imao kamatnu stopu blizu dvoznamenkastoj tada, dok je na CHF tipično bila 4 %) i sad slijedi "cika&vriska" da oni otplaćuju, a glavnica raste. Što bi bilo idealno za tužiti banku za lihvarenje, ali znaju i oni da je falš ta računica jer glavnica naravno pada u ugovorenoj valuti vraćanja, a to je CHF. I što sad slijedi! Nagli obračun Lalovca, koji i sam ima kreditčinu od 135 tisuća CHF iz 2008. i koji evidentno u sukobu interesa, s bankama koje imaju nedavnu presudu Vrhovnog suda da je devizna klauzula 100 % korektna i koje će uložiti tužbu Ustavnom sudu. Gdje će skrahirati ta naglost Lalovca, ali to njega više nije briga jer će on tim populističkim potezom kupiti cca 150 tisuća glasova (ima približno 55 tisuća kredita u CHF) i nek proračun iscalta bankama što ih je on "oškvrnuo" za golemi iznos. Ne zaboravite, 5 mlrd kn = 2 pelješka mosta! Tko je potpisao u banci da pristaje na prom. kamatnu stopu i deviznu klauzulu, sam si je kriv. Mogao je uzeti skuplji kredit u eurima ili kn, a ne do kraja se "istegnuti" za neku stančugu koju je zapikirao ili terenca. Što su oni očekivali - da će za 20-30 godina biti pribijen tečaj jedne od glavnih svj. valuta kojoj tepaju valutno zlato!? Kad su im bile povoljnije otplatne rate, onda se mudrovalo uokolo i rugalo, a sad - nek proračun i grbače svih poreznih obveznika podmetnu se solidarno pod njihovu privatnu kreditnu avanturistiku.

NJ
njoj
09:18 26.08.2015.

Implementacija u listopadu. Ma daj Lalovcu zar opet želite mazati oči građanima pred izbore?!