– U kriznoj 2009. i 2010. godini za Europskom unijom smo u BDP-u u prosjeku zaostajali 2,5 do četiri posto. Danas je stanje bolje. I dalje smo u ozbiljnoj krizi, ali postoje naznake da iz nje možemo izaći. EU je ove godine za svoje članice predvidio 0 posto, tj. stagnaciju, a nama zaostajanje od 0,4 posto. No ova vlada kaže da možemo biti i pozitivni prvi put od 2008. godine realiziramo li investicijski ciklus. Bilo koja stopa rasta stavila bi nas iznad prosjeka EU – izjavio je na Proinvestu u Varaždinu Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU.
No kako izaći iz začaranoga kruga? Grčić je otkrio da su u posljednje četiri godine investicije nominalno pale 36 posto, a realno i više. To je ključni problem Hrvatske, ali i ključ za izlazak iz problema, koji se tiče i države i javnih tvrtki, ali i privatnih investitora. Investicije privatnog sektora u ovom trenutku iznose oko 48 milijardi kuna, a javne 15 do 16 milijardi.
– Znači država bez vas ne može osigurati oporavak – poručio je investitorima. Najviše radnih mjesta od 2008. godine izgubljeno je u industriji (oko 45 tisuća), trgovini (37 tisuća) i građevini (31 tisuća). Šokira podatak da je u istom razdoblju javni sektor rastao. U obrazovanju je osam tisuća novozaposlenih, a u zdravstvu četiri tisuće.
Nema posipanja pepelom
– To nije dobro. Trebamo krenuti obrnutim smjerom. Javni sektor mora postati efikasniji, raditi za sve nas. On to danas nije – rekao je Grčić i prešao na dilemu potrošnja ili štednja.
Potrošnja iznad mogućnosti dovela je u dužničku krizu građane, državu i tvrtke. U četiri godine dug države porastao je na 75 milijardi kuna. Nemoguće je graditi model na ekspanziji potrošnje, ali ni štednja nije dobra, smatra. Što u tom slučaju?
– Hodamo po rubu. Tražimo dobru mjeru između štednje i potrošnje – kaže. Vlada silno želi zamah investicijskog ciklusa. No ne posipa se pepelom, nego ističe banke.
– Banke su danas problem u Hrvatskoj. U svojim procjenama samo 15 do 20 posto smatraju vas podobnim za financiranje. Stali su s kreditiranjem – rekao je. Prethodno je, za obilaska Slobodne zone Varaždin, Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, spomenuo banke u slučaju Varteksa, koji je u postupku predstečajne nagodbe.
– HBOR sudjeluje, država je spremna pomoći. Ali ovo je postalo pitanje poslovnih banaka, žele li pomoći ili će pristupiti konzervativno. Za sada se čini ovo drugo, nadam se da će to promijeniti – rekao je Maras. U svom izlaganju na Proinvestu dodao je da mali i srednji poduzetnici teško dolaze do novca.
– Mi radimo kroz HBOR i subvencioniranje kamata. Na žalost, nemamo fondova koji će ulagati u naše poduzetnike. No i sami poduzetnici teško se odlučuju na prepuštanje udjela u tvrtki – rekao je Maras. Fondovi gospodarske suradnje, smatra, funkcioniraju "kako-tako". Do 2020. godine žele ih stoga pojačati, kako bi u hrvatsko gospodarstvo godišnje "upucavali" oko četiri milijarde rizičnog kapitala. K tome, najavljuje još više bespovratnih potpora malim i srednjim poduzetnicima kroz Poduzetnički impuls. Grčić želi da Hrvatska ove godine poveća investicije za 6,5 posto, da iznose oko 70 milijardi kuna.
(Ne)obrazovani kadrovi
– Javni sektor želimo pojačati za 6,5 posto, a ostalo da bude povećanje investicija privatnog sektora. No, bojim se da taj sektor još nije reagirao – kaže Grčić. Zamašnjak tako Vlada očito očekuje od privatnika, iako je svjesna da ih banke ne žele pratiti, a država je ograničena u svojim resursima. Svjetlo na kraju tunela, naravno, Grčić vidi i u ulasku u Europsku uniju. Kaže da su u ponekim zemljama interesi stranih ulagača porasli i do 250 posto. Velik je problem Hrvatske i to što godinama obrazujemo kadrove koji potom nemaju gdje raditi, upozorio je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava.
– Na zapadu, kad završiš srednju školu, radno si sposoban. U škole trebamo integrirati struku, a ne da mladi počnu učiti raditi tek nakon škole – kaže i tvrdi da u Hrvatskoj u biti postoji porast zapošljavanja. No problem je što istodobno gubimo još i više radnih mjesta. Krajem godine očekuje pozitivan predznak, koji će označiti da se tržište rada restrukturira. Koliko je to očekivanje realno, pokazat će vrijeme, no Maras je upozorio na negativan trend. Naime, samo 19 posto hrvatskih doktora znanosti radi u gospodarstvu, dok ih u javnom sektoru radi čak 81 posto! U Europi taj je omjer "pola-pola".
Kultura neplaćanja
O predstečajnim nagodbama pak govorio je Boris Lalovac, zamjenik ministra financija (Slavko Linić nije došao).
– Za isti stol, u procesu restrukturiranja tvrtki, sjedaju bankari, dobavljači, vlasnici i Porezna uprava. Nekad su takvi slučajevi završavali uglavnom likvidacijama. U našoj državi raširena je kultura neplaćanja i laganja. Čak je 71 tisuća blokiranih tvrtki. A više od 205 tisuća radnika nema uplaćivane doprinose. I plaće su im vjerojatno plaćane na crno – izjavio je. Grčić je dodao da je do 18. veljače primljeno 3760 zahtjeva za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, a kandidata je više od 10 tisuća. Najviše je tvrtki iz građevine. Na postupcima rade čak 42 nagodbena vijeća u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci.
– Nadamo se da će neke od velikih tvrtki uskoro izaći iz postupka i pokazati svima da je to pravi put – nada se Lalovac.
Na Proinvest u varaždinski hotel Turist, nakon uvodnih izlaganja došao je i Radimir Čačić, bivši prvi potpredsjednik Vlade RH.