Stolac na kojem je trebao sjediti dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir bio je prazan. Laureat Liu Xiaobo nije mogao čuti pljesak i ovacije okupljenih uglednika u Oslu jer je još uvijek u strogo čuvanom kineskom zatvoru.Ovo je tek drugi put u povijesti da Nobelova nagrada za mir nije uručena dobitniku ili nekom članu njegove uže obitelji jer je Liuova supruga u kućnom pritvoru. Predsjednik Nobelova odbora pozvao je kineske vlasti da oslobode Liu Xiaoba, što je naišlo na burno odobravanje okupljenih.
Žrtva represije
Službena Kina u posljednjih je nekoliko mjeseci učinila sve da diskreditira ne samo ovogodišnjeg nobelovca nego i samu Nobelovu nagradu. Optužila je Odbor da je oruđe u rukama Zapada koji pod svaku cijeni želi diskreditirati Kinu. Pojačala je represiju prema drugim disidentima. Zatvorila je oko 20 boraca za ljudska prava, a najmanje 120 njih drži pod paskom u kućnom pritvoru.
U pozdravnom govoru predsjednik Nobelova odbora Thorbjorn Jagland rekao je da postoji uska veza između ljudskih prava i mira. Usporedio je kinesku ogorčenu reakciju s reakcijom južnoafričkog režima kada je nagradu dobio biskup Desmond Tutu te s krutim stavom vojnog režima u Mijanmaru kada je nagradu dobila šefica demokratske oporbe Aung San Suu Kyi.
Jagland je istaknuo kako je Liu posvetio Nobelovu nagradu svima onima koji su dali svoje živote u prodemokratskim protestima na Tienanmenu.
– Mogu reći da nas Liu podsjeća na Nelsona Mandelu – rekao je Jagland i pozvao kineske vlasti da ga puste iz zatvora, što je izazvalo odobravanje prisutnih. Oglasio se i prošlogodišnji laureat američki predsjednik Barack Obama, koji je velikodušno priznao da Liu Xiaobo puno više zaslužuje Nobelovu nagradu od njega.
Na drugom kraju svijeta u Pekingu, ispred stana nobelovca, kineske su vlasti postavile jako policijsko osiguranje. Tamo u kućnom pritvoru živi Liuova supruga. Dopisnici zapadnih medija javljaju da nisu primijetili okupljanja građana ispred stana. Ništa se drugo i nije moglo očekivati s obzirom na to koliko se službena politika trudila da se Nobelova nagrada diskreditira u Kini. Većina Kineza misli da je ona dodijeljena disidentu Liuu samo zato da se potkopa kineski režim.
Predsjednik Nobelova odbora Jagland pohvalio je kineski gospodarski rast te uspjeh u borbi protiv siromaštva u zemlji. Upozorio je da joj novi status donosi i nove odgovornosti.
Pritisak na Beograd
Na dodjeli Nobelove nagrade nisu se pojavili predstavnici 20-ak država, među kojima je i Rusija. Nakon velikih peripetije pojavio se i službeni predstavnik Srbije iako je njihov ministar vanjskih poslova samo dan prije tvrdio da ona neće imati predstavnika. Poslije velikog pritiska SAD-a i EU, na svečanosti se ipak pojavio srbijanski pučki pravobranitelj Saša Janković. Na tome je navodno inzistirao sam predsjednik Boris Tadić koji je, kako prenosi Press, “doslovno poludio” kada je doznao da Srbija bojkotira dodjelu nagrade. Hrvatsku je, pak, predstavljao naš veleposlanik u Oslu Dobroslav Silobrčić.
U komunisticnoj Ceskoj, pisac Vaclav Havel dobio je vise godina zatvora za potpuno iste zahtjeve, zbog kojih sjedi u zatvoru ovaj hrabri Kinez. Vaclav Havel je na kraju pobjedio komunizam i postao prvi predsjednik Ceske Republike.