'Jasenovac je bio golgota za Srbe, ali i mnoge druge'

Drugoga dana svoga boravka u Hrvatskoj, patrijarh carigradski Bartolomej I., ipak se sapleo oko brojki jasenovačkih žrtava, oko kojih se još uvijek spore povijesničari, jer je spomenuo nekoliko stotina tisuća žrtava. Govoreći, naime, u kontekstu sv. Nikodema Svetogorca, koji opisuje značaj novomučenika u životu Crkve, Bartolomej I. ga je citirao i rekao da je „zaista, ovo jedno čudo, koje je slično čovjeku koji vidi u svome srcu zimu, proljetno cvijeće i ruže usred najdublje noći, danje sunce, u opipljivom mraku svjetla najsjajnija, u vrijem ropstva vidi slobodu i u doba sadašnje bolesti natprirodnu silu“. ­

- Slične su i emocije koje nas zapljuskuju i na ovom svetom mjestu mučeništva stotina hiljada naše pravoslavne braće i ekumenski patrijarh zajedno sa sv. Nikodemom blagodari Bogu gledajući pod teškim jarmom i ropstvom toliko podvižnika, junaka koji su da bi sačuvali slobodu i blagorodnost naše kršćanske vjere prezreli bogatstvo, slavu, slasti i svako tjelesno uživanje za vjeru kršćansku, radost i sebe predali smrti – rekao je patrijarh Bartolomej, što je malo zbunilo i samog mitropolita zagrebačko­ljubljanskog Porfirija, koji je prevodio njegovu propovijed, pa je riječi tisuća (tj. hiljada), dvaput ponovio.

Ipak, Bartolomej I. je rekao kako njegova u Jasenovcu govori o suprotstavljanju bilo kakvog oblika totalitarizma, nacionalnog, religijskog, socijalnog, ekonomskog i bilo kojeg drugog. ­

- Nacizam je podvrgnuo ljude tiraniji, a mi pravoslavni kršćani odbacujemo iskušenje totalitarizma i svake osvete. Bili smo žrtve povijesti, okolnosti, ljudskih izopačenih izuma i metodologija, pa odbacujemo svaki oblik nasilnog nametanja sebe drugima i idemo Božjim putem slobode, pomirenja, odricanja i žrtve. Naše sudjelovanje u komemoriranju jasenovačkih žrtava šalje snažnu poruku pomirenja, praštanja, tolerancije, ljubavi, koja ne zaboravlja tragedije prošlosti i žrtve tiranije i mučenike, nego zna praštatii i miriti se, zaboravljati neprijateljstva i uzdizati jedinstvo iznad svega – rekao je u jasenovačkoj crkvi ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I., predsjedajući božanskoj liturgiji zajedno s patrijarhom SPC Irinejem i 17 pravoslavnih episkopa iz Srbije i Europe, a na kojoj je bio i požeški biskup dr. Antun Škvorčević.

Bartolomej je rekao kako je ganut zbog činjenica da može služiti liturgiju povodom 75. obljetnice početka rada jasenovačkog logora, što je bila Golgota za sve pokojne, mučenike i pravednike preminule u vjeri na tome mjestu mučeništva, koji nisu bili samo iz srpskog naroda. Da bi sačuvao svoju pravoslavnu vjeru srpski pravoslavni narod trudio se, lišavao, trpio bol, stradanje, hrabro podnosio mučeništvo i odricanja. Na to nas podsjećaju jasenovački novomučenici koje poštujemo i koji su pribrojani ranijim novomučenicima poslije pada Carigrada, ali i mučenicima iz prvih kršćanski stoljeća.

Rekao je kako je u njegovom prvom posjetu Hrvatskoj simbolika počasti „zimskim ružama“, pravoslavnim Srbima, koje su „procvjetale usred teške zime nacizma“. ­

- Došao sam ukazati čast i da istodobno budemo počašćeni, da udahnemo njihov blagougodni miris koji se širi s ovoga mjesta mučeništva po cijelome svijetu, jer su mučenici naše Crkve mučenici cijeloga svijeta i pripadaju cijelom svijetu i svakom narodu – rekao je Bartolomej I., dodavši da on, kao ekumenski patrijarh, želi osnažiti, podržati i ojačati svjetsko jedinstvo koje se temelji na svecima, kao zajedničkom naslijeđu svih kršćana. ­

- Sjedište carigradske patrijaršije, Konstantinopol, zauzima posebno mjesto u povijesti svih slavenskih naroda, jer su sv. Ćiril i Metod poslani pravoslavljem prosvijetliti narode i uvesti ih u čistu pravoslavnu kršćansku vjeru. Na taj način svi slavenski narodi duhovno su preporođeni i dobili su svoj pravoslavni identitet iz kršćanskog izvora Bizanta i Konstantinopola – rekao je Bartolomej, dodavši kako „nikad nismo željeli postići svjetovnu ekspanziju, kao što nažalost često i danas biva u misionarskom djelovanju ponekih“.