Vlada će u iduća dva do tri tjedna osnovati povjerenstvo koje bi trebalo donijeti zakonski okvir za buduće postupanje u slučajevima isticanja simbola totalitarnih režima. Vladajući su ljutiti zbog pokušaja da se prošlost nametne kao dominantna politička tema, no odgovor na pitanje tko će sve sjediti u tom povjerenstvu i u kojem bi smjeru trebao ići budući zakon još uvijek se ne može dobiti. Ministar pravosuđa Ante Šprlje kazao nam je da se o tome u Vladi još nije razgovaralo.
Ne očekuje se komunizam
Premijer Andrej Plenković je u HTV-ovoj emisiji Nedjeljom u dva izjavio da očekuje da će se u raspravu uključiti pravnici i povjesničari, koji bi trebali dati jasan odgovor na pitanja na koja Hrvatska ne uspijeva odgovoriti više od četvrt stoljeća. Povod osnivanju povjerenstva je postavljanje spomen-ploče poginulim HOS-ovcima u Jasenovcu, zbog kojega se Plenković ispričao onima koje ploča vrijeđa. Na njegovu je ispriku jučer reagirao srbijanski premijer Aleksandar Vučić.
– Nisam Plenkoviću osobno zamjerio zbog ploče. Nije ju on postavio, ali postoje događaji u Hrvatskoj za koje jednostavno ne možete reći da ste njima zadovoljni niti im se možete radovati – rekao je Vučić.
U naumu da zakonom riješi pitanje veličanja totalitarizama Vlada bi mogla naići na niz prepreka. Sam Plenković ističe da pozdrav “za dom spremni” ima jasne konotacije na ustaški režim i logor u Jasenovcu, ali i podsjeća da je riječ o ploči postavljenoj poginulim braniteljima. Tom pozdravu različito pristupaju i državna tijela. Ministarstvo uprave tako je bez problema registriralo grbove udruga HOS-a s takvim natpisima, dok sudska praksa pokazuje sasvim suprotan pristup. Ustavni sud nedavno je potvrdio odluke nižih sudova u slučaju nogometnog reprezentativca Joea Šimunića, koji je zbog uzvikivanja “za dom” nakon utakmice s Islandom kažnjen s 15.000 kuna. Ustavni suci ocijenili su da se takva presuda ne može smatrati povredom slobode izražavanja jer je za cilj imala “kažnjavanje ponašanja kojim se iskazuje ili potiče mržnja na temelju rasne ili druge pripadnosti na sportskim natjecanjima”. Problemom se pokazuje i crvena petokraka. Zabranu njezina isticanja ograničava presuda kojom je Europski sud za ljudska prava ukinuo kaznu za aktivista koji je istaknuo petokraku na prosvjedu u Budimpešti. Iako je u Mađarskoj zakonom bilo zabranjeno isticanje petokrake, taj je sud utvrdio da se ono ne smije kažnjavati. Protumačio je da je Mađarska zemlja stabilne demokracije, u kojoj se ne može očekivati povratak komunizma. Da je zabrana petokrake kompleksno pitanje priznaje i Plenković, koji smatra da bi taj simbol trebalo zabraniti ako ga se promatra u kontekstu žrtava Križnog puta i Ovčare.
Stav stručnjaka nužan
– U drugom kontekstu, ako vodimo računa o Ustavu, izvorišnim osnovama, o tome da je Hrvatska u današnjim granicama stvorena nasuprot NDH, onda je to nešto drukčije. Prema tome, moramo ići vrlo precizno u analizu ove teme u kojoj stručnjaci trebaju dati svoj stav – rekao je Plenković gostujući na HTV-u. Oporba i dalje nije sigurna da se to pitanje može do kraja zakonski regulirati.
– Kada se prijedlog pojavi u saborskoj proceduri, mi ćemo se o njemu jasno odrediti. Jasno je da bi isticanje petokrake u Teznom bilo neprimjereno, ali je ono nužno na obilježavanjima obljetnica antifašističke borbe, tumači predsjednik Kluba SDP-a Arsen Bauk.
Ugraviraj si petokraku na čelo i nemoj je nikome naturat.