Vlada je prihvatila prijedlog ekonomskog programa RH za 2013., što je bila naša obveza prema Europskoj komisiji. Takav dokument Hrvatska će morati slati u Bruxelles svake godine, a ideja je da ekonomska strategija Hrvatske bude kompatibilna sa strategijom Unije. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je kako Vlada ove godine očekuje rast BDP-a 0,7 posto, dok za iduću godinu predviđa vrlo ambiciozni rast od 2,4 posto. Šokantan je podatak da je u Hrvatskoj trenutačno čak 1,383 milijuna građana siromašno ili im prijeti socijalna isključenost, što iznosi alarmantnih 32,7 posto od ukupnog broja stanovnika.
1. Optimistične Vladine prognoze gospodarskog rasta u idućih nekoliko godina
U dokumentu “Ekonomski program Republike Hrvatske 2013.”, koji je Vlada prihvatila na jučerašnjoj sjednici, predviđa se da će ove godine hrvatsko gospodarstvo, nakon četiri godine pada, napokon zabilježiti rast od 0,7 posto.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić planira da će naš BDP iduće godine porasti za dodatnih 2,4 posto, dok se prognoza gospodarskog rasta za 2015. godinu od 3,5 posto iz današnje perspektive čini posve nerealnom i daleko pretjeranom. Naši optimistični ministri rast BDP-a po stopi od 3,5 posto očekuju i 2016. godine.
2. Pad zaposlenosti od jedan posto očekuje se i ove godine, blagi rast tek u 2014. godini
Zabrinjavajući je podatak da i ovakva optimistična Vlada predviđa pad zaposlenosti i ove godine za jedan posto, a blagi rast (0,9 posto) predviđa se tek za iduću godinu.
– Opadanje zaposlenosti očekujemo i ove godine, no s gospodarskim rastom doći će do zaokreta trendova. Raduje podatak da imamo više od 30 posto novih zapošljavanja s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prva tri mjeseca nego u istom razdoblju lani. Istina je da ne smijemo zanemariti raniji početak sezone – rekao je ministar Branko Grčić.
Znatniji rast zaposlenosti Vlada očekuje tek u 2015. godini (1,6 posto). Zabrinjavajući je podatak da je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj 57 posto, dok je u EU 75 posto.
3. Inflacija blago popušta – ove godine očekuje se stopa od 3,2 posto
Prognoza je da će inflatorni pritisak na građane ove godine malo popustiti i da će stopa pasti na 3,2 posto. Daljnje usporavanje inflacije očekuje se i iduće godine 82,3 posto), dok bi stopa u 2015. i 2016. godini trebala biti na razini od dva posto.
4. Javni dug rast će i ove i iduće godine. Nikako ne smije prijeći razinu od 60 posto BDP-a da nas EU ne kazni
Vlada očekuje da će javni dug na koncu godine iznositi 190,6 milijardi kuna ili 56,2 posto BDP-a. Cilj Vlade je da javni dug nikako ne prijeđe granicu od 60 posto jer bi nas u tom slučaju Europska unija dodatno novčano kaznila.
Javni dug rast će još i u idućoj godini, kada će iznositi čak 57,5 posto BDP-a, a trebao bi se stabilizirati tek u 2016. godini na razini od 57 posto BDP-a.
5. U Hrvatskoj živi čak 1,38 milijuna siromašnih, odnosno 32,7 posto ukupnog broja stanovnika
Zaista šokantno zvuči podatak iz dokumenta “Ekonomski program RH 2013.” prema kojemu u Hrvatskoj živi čak 1,382 milijuna siromašnih, odnosno alarmantnih 32,7 posto od ukupnog broja stanovnika. Vlada planira da će broj siromašnih do 2020. godine pasti na još uvijek visokih 1,28 milijuna građana.
6. Deficit ćemo u europske okvire uspjeti svesti tek 2016. godine
Vlada planira kontinuirano smanjivati deficit opće države (državni proračun, izvanproračunski korisnici i lokalna samouprava) sa 3,6 posto BDP-a u 2013. godini na 2,6 posto u 2016. godini. Zanimljivo, Vlada planira da će deficit opće države tek tada prvi put biti ispod tri posto BDP-a, što je obveza u Europskoj uniji.
BDP mora rasti po stopi od 3,5 posto u 2015.
Što se sve nosilo na zagrebačkoj špici ove godine? U galeriji donosimo veliki pregled najbolji street style izdanja
FOTO Naša glumica ljubi 26 godina mlađeg nogometaša iz Afrike, a evo za koju ulogu se morala udebljati 20 kg
Zagrepčanka iznenađena kaznom za neplaćeno parkiranje: 'Dosad su stavljali na vjetrobransko staklo, a sada…'
"Zapravo sam saznala da mi je izdana digitalna dnevna parkirališna karta tek kada sam pokušala produljiti parkiranje poutem sms-a. Prvi put sam to vidjela. Nisam znala da je uvedeno takvo pravilo", kazala je
Jedna nuspojava upotrebe antibiotika pojavljuje se kod čak 40% pacijenata, evo kako je izbjeći
Tijekom zime izloženi smo raznim bakterijskim infekcijama, gdje se često primjenjuje terapija antibioticima. Kako prevenirati i tretirati nuspojave ovih lijekova, objašnjava liječnica obiteljske medicine Dubravka Bokarica iz Zagreba.
Kako je “mračna bonaca” izazvala nemir u Njemačkoj: Dunkelflaute je nova prijetnja energetici?
Jeste li čuli za pojam dunkelflaute? Ova riječ izaziva strah i trepet u industriji obnovljivih izvora energije, a prošli tjedan ova prirodna pojava dogodila se u Njemačkoj. No o čemu je zapravo riječ?