BDP neće porasti 1,1, nego 0,5%, 
a konverzija će dignuti poreze

Na veliko iznenađenje ekonomskih krugova, Ekonomski je institut jučer izašao s procjenom da će hrvatski BDP ove godine porasti samo 0,5 posto, što je ispod prognoza koje su se mogle čuti u posljednjih mjesec dana. Vlada je prošli tjedan korigirala stopu rasta u ovoj godini na 1,1 posto, a slične korekcije proveli su i analitički odjeli vodećih banaka. Za razliku od njih, Ekonomski se institut priklonio konzervativnoj prognozi jer kažu da njihov indeks pokazuje da kretanja u "trećem kvartalu možda i neće biti optimistična" kako se sada čini.

Populistički zakoni

Treći kvartal je na izmaku, a dva udarna turistička mjeseca donijela su jako dobre rezultate u turizmu, viškove u državni proračun i, prema dosad objavljenim podacima, daljnji rast prometa u trgovini te industriji. Marina Tkalec, urednica kvartalnog "outlooka" Ekonomskog instituta, koji izlazi na engleskom jeziku i na njega su pretplaćene tvrtke, veleposlanstva i ostale financijske institucije, svoj oprez temelji na sumnji da je "dobar dio" rasta vanjske trgovine posljedica tranzita, no koliki je taj tranzitni udio zasad se može samo špekulirati. – Zbog promjene metodologije realno je teško pratiti istinska kretanja u izvozu i uvozu, no bilanca je pozitivna te ima pozitivan učinak na BDP, i to je jedino važno – rekla je Tkalec. Dodaje da se, usprkos pozitivnim promjenama, ne usudi reći da smo postali konkurentniji i produktivniji. Prije bi se reklo da je riječ o utjecaju oporavka najvažnijih trgovinskih partnera, poput Slovenije, Njemačke, a u posljednje vrijeme i Italije. Takav se argument, inače, najčešće čuje unutar oporbenog HDZ-a, koji tvrdi da je rast BDP-a posljedica kretanja u EU, a ne rezultat rada Milanovićeve vlade.

Analitičari EIZ-a naglašavaju kako bi stopa gospodarskog rasta trebala biti barem četiri posto godišnje, i to kontinuirano tijekom duljeg razdoblje, kako bi se zaustavio rast javnog duga i obuzdao deficit. Vlada bi iduće godine trebala smanjiti javnu potrošnju 1,4 posto BDP-a, odnosno 4,5 milijarde kuna, neovisno o tome što se sada govori u izbornoj kampanji. Mnogi sada doneseni zakoni nisu reformski, nego populistički.

– Živimo u zajednici koja će nas pritiskati da nešto učinimo, a reforme je lakše provesti u prvoj godini mandata – istaknula je Tkalec dok je ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina-Alibegović dodala da je program nacionalnih reformi snažan dokument te će se najavljene mjere morati implementirati u idućem razdoblju. Ekonomski se institut negativno izjasnio i o konverziji kredita iz švicarskih franaka u eure, koju su jednoglasno podržale sve stranke u Saboru, jer smatraju da su druga rješenja mogla imati neutralnije efekte i na javne financije i na državne rezerve. Nedostaje, kažu, jako puno elemenata za procjenu učinaka zakona. Ne zna se kome će se smanjiti rate i koliko, kakvo je imovinsko stanje dužnika, ide li se predloženim zakonom naruku špekulantima. Budući da će dio troška snositi i porezni obveznici jer će se povećati porezi da bi se nadoknadio gubitak državnih prihoda, građanima moraju biti dostupni podaci kome i zašto pomažu. Marina Tkalec je spočitnula i Hrvatskoj narodnoj banci što nije agresivnije dala do znanja što će se dogoditi s deviznim rezervama.

Moralni hazard

– Prihvatljiva je to razina gubitka, ali loš signal za sve buduće investicije – istaknula je Tkalec i dodala da prihvaćeno rješenje nosi i poruku da država može svaki put ulaziti u ugovorne odnose te građani od države mogu tražiti pomoć kako god se rizično ponašali. U pitanju je moralni hazard. Kad je riječ o idućoj godini, Ekonomski institut i Vlada imaju slične prognoze o rastu od jedan posto, no iz bankarskih krugova se može čuti da bi Vladino rješenje za švicarski franak moglo negativno djelovati na stopu rasta. Banke bi mogle dodatno usporiti kreditnu aktivnost, a i ostali će investitori pristupati Hrvatskoj s više rezervi. Vladin je argument na to da će korištenje preplate za otplatu tekućih rata imati pozitivan utjecaja na potrošnju jer je u konverziju uključeno više desetaka tisuća građana.

Pozivajući se na istraživanje OECD-a u koje je prvi put uključena i Hrvatska, Ekonomski je institut naveo da Hrvatska ulazi u red država koje imaju visok stupanj tržišne regulacije, što dovodi i do niskog rasta. Kod nas su ekstremno visoki troškovi pokretanja biznisa i puno je prepreka za trgovinu i investicije. Dodatni je problem odljev stanovništva u zemlje Europske unije budući da je najveći udio useljenika u radnoj dobi između 25 i 45 godina.

>>'Investicije će ove godine rasti za 0,5 posto, a iduće za još 2,4 posto'

>>Ekonomski institut Zagreb smanjio prognozu: BDP će pasti 1,3 posto