Kolumna

Nije pitanje možemo li uvesti euro, nego je li nam to isplativo

Foto: Antonio Bronic/REUTERS/PIXSELL
Nije pitanje možemo li uvesti euro, nego je li nam to isplativo
18.06.2017.
u 17:06
Uvođenje nove valute prilično je zahtjevan proces i traje godinama, ali ono o čemu se treba provesti ozbiljna rasprava nije možemo li uvesti euro, nego treba li nam uopće
Pogledaj originalni članak

Izlazak iz procedure prekomjernog deficita odgovor je Europske komisije na napore koje je Vlada, a ponajprije Ministarstvo financija predvođeno Zdravkom Marićem, učinila u smjeru smanjenja deficita proračuna i stabiliziranja javnog duga. Na lovorikama se ne treba uspavati jer je ispred Hrvatske još jedan cilj: uvođenje eura kao domaće valute.

O tome koliko nam je takav potez u interesu ovisi pozicija svakog pojedinog građanina, ali nakon duge recesije konačno imamo pravo razmišljati o takvom potezu. Četiri od pet kriterija koji su postavljeni kao uvjet za pristupanje grupi zemalja koje koriste euro kao nacionalnu valutu, a to su stabilna inflacija, nizak deficit, stabilnost tečaja i razina kamata, ispunjeni su. Peti uvjet koji govori o tome da javni dug ne smije biti viši od 60 posto BDP-a nije ispunjen, ali po tom pitanju Europska komisija sklona je progledati kroz prste pa priznaje i padajući trend javnog duga kao ispunjenje kriterija.

Uvođenje nove valute prilično je zahtjevan proces i traje godinama, ali ono o čemu se treba provesti ozbiljna rasprava nije možemo li uvesti euro, nego treba li nam uopće. Mnoge zemlje, od Italije do Austrije, žalile su se da su cijene nakon uvođenja eura skočile u nebo, a plaće ostale na istoj razini kao i prije eura, a mnogi kritičari eura kao argument protiv europske valute spominju odustajanje od dijela suverenosti jer se monetarna politika vodi u Bruxellesu, a ne na domaćem terenu, međutim nove članice EU koje su uvele euro poput Slovenije imale su i brojne benefite u odnosu na one koje su zadržale svoju valutu.

Kreditni rejting zemalja s eurom, naprimjer, narastao je osjetno, a nakon toga uslijedili su i znatno povoljniji uvjeti za kreditiranje građana, tvrtki i države. Manje je tečajnih razlika pa je i jednostavnije poslovanje, ali i konkurentnije za brojne tvrtke, a to dovodi do pada dijela cijena jer poslovanje postaje i jeftinije.

Euro je postao dostižan cilj, a čini se i da je željen jer bi oko 60 posto građana, prema rezultatima anketa, u novčaniku radije imalo eure nego kune.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 32

Avatar AlPoS
AlPoS
17:16 18.06.2017.

Prerano i prebrzo je za euro. Moramo podignuti ekonomiju, zapošljavanje, plaće, otvaranje proizvodnje i mnoge druge stvari. Pa neće nas valjda političari pokrenuti premu euru na brzinu, kao guske u maglu. Polako ne žurimo kuna je ok s obzirom na situaciju

Avatar Aristarhh
Aristarhh
18:11 18.06.2017.

Javna rasprava. Svašta. Jel i na radničkom savjetu. Nema tu ili ili. Ili smo u EU ili želimo po tiho van. Mozdazu regiju.

Avatar Jozo Mafijozo
Jozo Mafijozo
21:24 18.06.2017.

Minimalna plaća u Austriji 2200 EUR a u Sloveniji 1800 EUR e pa kad uvedemo EUR kolika je minimalna plaća u Hrvatskoj? 400 EUR hahaha nije Marić glup jer bi mu se smijali u Briselu govorimo o nekoj konkurentnosti a plaća nam je kao za vrijeme Franje Tahija par kokoši i sirovih jaja... Sramota je da netko tko je studirao ekonomiju na Harvardu govori takve gluposti od koje mu se smiju i seljaci a pogotovo mladi u osnovnoj školi!