Bećarci zbog ulaska na Unescovu listu prevedeni na engleski

"Hey my little baby, tall poplar tree, has moon shined over your soles". Ili, "Chiro sits on top of strow, with his mustache he scares a crow", a možda, "Hey strings, strings, my raincoat is shaking"... Zvuči li vam poznato?

Lani vraćeno na doradu

Tako bi, naime, otprilike trebali zvučati prepjevi popularnih slavonskih bećaraca "mala moja, visoki jablane, je l' ti mjesec vidio tabane", "sjedi Ćiro na vrh slame, brkovima plaši vrane" te "hej žica, žica, drma mi se kabanica" prevedeni na engleski jezik, što je bio jedan od osnovnih uvjeta za njegovu zaštitu na svjetskoj razini. Još prije pet godina poznati slavonskobrodski glazbeni pedagog Mihael Ferić započeo je projekt uvrštavanja bećarca na listu svjetske kulturne baštine Unesca, a projekt bi mogao biti dovršen do kraja ove godine.

– Jedan od osnovnih uvjeta da se bećarac uopće kandidira u ovoj prilično složenoj proceduri bilo je i njegovo detaljno opisivanje te prevođenje na strani jezik. Prošle godine kandidatura za uvrštavanje bećarca na listu svjetske kulturne baštine nije prošla, vraćena je na doradu, ali mislim da bismo ove godine mogli uspješno okončati postupak, no vidjet ćemo kako će se sve razvijati – kaže Ferić, koji je na ovom projektu počeo raditi uz poticaj udruge "Šokadija" iz Zagreba. Da bi pri sljedećoj ocjeni elaborata pred komisijom Unesca sve bilo potpuno točno, u cijeli je projekt uključen i Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba čiji će eksperti odrediti točnu starost toga napjeva te objasniti njegove vrijednosti.

Poenta je u tekstovima

Inače, na listu svjetske nematerijalne baštine do sada je već uvršteno ojkanje iz Dalmatinske zagore te ljelje iz Gorjana, a sljedeći na listi mogao bi biti upravo slavonski bećarac.

– Zaštita ovog napjeva pod Unescom osigurala bi da bećarac nikada ne nestane, da ostane prisutan u narodu i u folkloristici. Napravili smo velik posao, a jedan od najtežih elemenata bilo je upravo njegovo prevođenje na engleski jezik – kaže Ferić. Prijevodi bećaraca, priznaje taj vrsni poznavatelj tamburaške glazbe, maestro koji je vodio niz tamburaških orkestara u Slavoniji, zadali su poprilično muke.

– Poenta je bećarca, kojih je do sada prikupljeno na tisuće, upravo u njegovim tekstovima koji često predstavljaju duhovit komentar aktualnih zbivanja. Njihov prijevod nije bio ni najmanje lagan posao – zaključio je Ferić. Da je to doista tako potvrđuje i poznati pjevač Miroslav Škoro koji osobno bećarce ne izvodi jer su prilično složeni. – To je klasična forma, jakog, grlenog pjevanja, a tekstovi su složeni. Njih nije lako prevesti na strani jezik a da se zadrži smisao i stil – kaže Škoro.