REPOVI CESTOGRADNJE Protiv američke tvrtke DORH podnio tri tužbe

Bechtel oštetio Hrvatsku za 110 milijuna kuna kopanjem kamena iz ilegalnih rudnika

07.07.2009.
u 22:54
Pogledaj originalni članak

Pri kraju su postupci ukupno vrijedni 67 milijuna kuna za naknadu štete zbog nelegalne eksploatacije kamena što ih je Državno odvjetništvo prije četiri godine podiglo protiv američkog Bechtela, a slučaj je nedavno opet spomenuo Hrvoje Appelt, novinar koji je, kako kaže, zbog istraživanja afera dobio otkaz u Globusu.

Nepovoljni ugovori
Tužbe su za tri kamenoloma na kojima je Bechtel besplatno uzimao kamen, ugrađivao ga u posteljicu autoceste (gradili su relaciju Bosiljevo – Sveti Rok), a onda Vladi ispostavljao fakture za taj isti kamen. No, iznos zbog kojeg se tuži ne odnosi se na naknadu nečega što je država plaćala iako je to već bilo njezino, nego na to što Bechtel nije imao rudarsku koncesiju.

Bechtel je, podsjetimo, u Hrvatsku došao preko Miomira Žužula, koji im je u jednom razdoblju i formalno bio konzultant. Kad su se intenzivnije počele graditi autoceste, na vidjelo je izašlo da američka tvrtka ima čudne, po državu nepovoljne, ugovore. U nekoliko navrata sužavao se obujam posla koji je Bechtel dobio, no ispada da su ipak profitirali.

Zbog ilegalnog vađenja kamena Državni inspektorat pokrenuo je protiv Bechtela čak 14 prekršajnih postupaka, a nadzorom u razdoblju od 2001. do 2004. utvrdili su da je ilegalnom eksploatacijom država oštećena za više 110 mil. kuna. Bechtel je dobio dozvolu za korištenje eksploatacijskih polja, ali ne i rudarske koncesije. Ipak, lokalnoj samoupravi plaćali su naknade kao da su imali koncesije.

Vladina obećanja
U prekršajnim postupcima koje je protiv američkog graditelja cesta pokrenuo Državni inspektorat Bechtel se pozivao na zaključke sa sastanaka što su ih sazivali Vladini emisari na temu gradnje ceste. Citirali su tadašnjega glavnog državnog inspektora Branka Jordanića koji im je nedvosmisleno poručivao da je cestogradnja državni prioritet, a da će se sve dozvole za iskorištavanja sirovina ishoditi naknadno. Čak su se spominjali i konkretni rokovi, koji su u više navrata produljivani.

Pogledajte na vecernji.hr