Kraljevi reciklaže

Belgijski Deceuninck proizvodi PVC profile za prozore koji traju 300 godina

Belgijski Deceuninck proizvodi PVC profile za prozore koji traju 300 godina
27.09.2023.
u 18:00
Čudo od tvrtke: Prvi su na svijetu izradili 100% reciklirani PVC profil, proizvode najviše PVC-a u Europi, a u proizvodnim halama njihove najveće tvornice gotovo je nemoguće sresti radnika
Pogledaj originalni članak

Hodamo halama najvećeg europskog postrojenja za reciklažu stare PVC stolarije, a nikako naletjeti na – radnika. A radni je dan, nitko nije u štrajku, nisu se svi iznenada razboljeli, ne traje niti kolektivna pauza za ručak ili štogod slično. Mjesto radnje je Diksmuide, gradić u Belgiji smješten stotinjak kilometara sjeverozapadno od Bruxellesa u kojem se nalazi već spomenuto postrojenje u vlasništvu poduzeća Deceuninck. Poslije ćemo u detalje s konkretnim brojkama, ali za sada je možda i najbitnija informacija kako je Deceuninck najjača tvrtka u Europi i druga najjača na svijetu kada je u pitanju proizvodnja PVC profila za prozore.

- To što gotovo uopće ne vidite radnike u biti i nije tako čudno, iako se radi u tri smjene, sedam dana u tjednu. U cijelom postrojenju zaposleno je tek nešto više od 30 ljudi, a za „držanje“ jedne smjene dovoljno je pet do šest radnika – objašnjava menadžer postrojenja Emile Coene. Ističe kako su izuzetno ponosni na to što su cijeli proces reciklaže starog PVC-a uspjeli gotovo u potpunosti automatizirati, pa sada s višestruko manje zaposlenika uspijevaju proizvesti nekoliko puta više recikliranog PVC-a od konkurencije. Konkretno, Deceuninck je u posljednjih pet godina u svojoj tvornici u Diksmuideu povećao kapacitet recikliranja s 8.000 na 40.000 tona godišnje te su uložili ukupno 25 milijuna eura kako bi unaprijedili svoju internu strategiju recikliranja. Cijeli proces počinje prikupljanjem starog PVC-a.

- Svi koji to žele mogu svoju staru PVC stolariju ili dovesti u našu tvornicu, za što ćemo im onda i platiti, ili mogu zatražiti da mi za njih zbrinemo sav otpad, a u tom slučaju mi onda šaljemo posebne bokseve na njihovu adresu u koje onda stavljamo taj stari PVC – govori Coene koji ističe kako cijena usluge odvoza otpada košta, ovisno o udaljenosti, od nekoliko desetaka do maksimalnih 210 eura. Otpad prikupljaju u krugu od 300 kilometara od njihove tvornice, što je područje koje obuhvaća i Belgiju i Francusku i Nizozemsku. U slučaju da građani sami dovezu svoju staru stolariju u njihovo postrojenje i oni mogu zaraditi i do nekoliko stotina eura. Nakon toga materijal prolazi kroz proces lomljenja, čišćenja, sortiranja i granulacije, a postrojenje za reciklažu prerađuje u prosjeku 10 kamiona starih PVC profila dnevno.

Deceuninck je poznat i kao poduzeće koje zagovara i u praksi živi mantru da otpad ne postoji. Imaju prodajne lance u čak 91 državi te gotovo 4000 zaposlenika, a redovito opskrbljuju preko 4000 kupaca. Ono što je bitno napomenuti je kako se u postrojenju ne proizvode gotovi prozori, nego u biti PVC sirovina pomoću koje onda daljnji kupci, uglavnom tvrtke koje se bave proizvodnjom stolarije, mogu napraviti krajnji proizvod. S obzirom na to da se za reciklažu obično veže i predrasuda da je takav proizvod skuplji, pitali smo ih i jesu li reciklirani PVC prozori skuplji od običnog PVC-a.

- Trenutno su jeftiniji, što ne znači da će uvijek biti tako. Naime, prosječno trajanje PVC prozora je oko 35 godina, iako se može rastegnuti čak i do 50. U zemljama poput Belgije i Nizozemske PVC stolarija se počela masovnije ugrađivati u ranim 1990-ima, što znači da je sada taman vrijeme kada dolazi do, da se tako izrazim, smjene generacija tih prozora. Zbog toga je na tržištu trenutno jako dobro stanje kada je u pitanju sirovina koju mi koristimo, a to su stari prozori, ali ta sirovina je ograničena, pa nakon što većinu iskoristimo postoji mogućnost da će nereciklirani prozori opet biti jeftiniji od onih recikliranih – pojasnio je Emile Coene.

Sami prozori, odnosno PVC profili, mogu se reciklirati do 7 puta prije nego što počnu gubiti na kvaliteti, tako da se jedan prozor u biti može koristiti čak 250 do 300 godina. Samo iz te činjenice već je vidljivo koliko je PVC održiv i siguran materijal za građevinsku industriju, što je posebno važno kad znamo da se cijeli svijet, a posebice Europska unija, bori s klimatskim promjenama te pokušava dostići ugljičnu neutralnost do 2050. godine.

- Odlučili smo ulagati u svoju vodeću poziciju u prijelazu na održive proizvode i održivu proizvodnju. Vjerujemo da je to ključna kvaliteta koja nas izdvaja od naše konkurencije i jedini način kojim možemo funkcionirati u današnjem svijetu - objašnjava Bruno Humblet, glavni izvršni direktor Deceunincka. Standardni asortiman Deceuninckovih PVC profila iz linije Elegant sadrži 15 – 30% recikliranog materijala, a kompanija je lani pokrenula i asortiman Phoenix koji se izdvaja kao prvi 100% reciklirani PVC profil na svijetu. Kao što smo već napomenuli, osim što jedan prozor kroz recikliranje možemo koristiti čak 300 godina, kada su u pitanju zaštita okoliša jasno je kako recikliranje samo po sebi ima još nekoliko očitih prednosti. Stari PVC prozori ne moraju se zbrinjavati na deponije, a prerada recikliranog materijala također koristi i 90% manje energije i stoga uzrokuje manje emisije ugljikovog dioksida nego proizvodnja prvobitnog materijala.

Samo lani je Deceuninck u svoje proizvodne procese uključio 19.804 tone recikliranog PVC-a, čime je tvrtka proizvela 37.000 tona ugljikovog dioksida manje, što je ekvivalent godišnjoj emisiji CO2 od 4.900 Europljana. Deceuninck je 2022. svoje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova dao na procjenu SBTi-ju – globalnom tijelu koje tvrtkama omogućuje postavljanje ambicioznih ciljeva smanjenja emisija u skladu s najnovijim saznanjima o klimi. U rujnu 2023. dovršena je SBTi procjena, a to tijelo je službeno odobrilo Deceuninckove kratkoročne i dugoročne ciljeve u odnosu na svoje kriterije nulte neto emisije. Glavni kratkoročni cilj koji si je kompanija postavila je smanjenje stakleničkih plinova za 60% do 2030. u odnosu na referentnu 2021. godinu, a dugoročni je postizanje nulte emisije do 2050. godine.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

HA
Hafiz
19:11 27.09.2023.

Belgijanski, a ne belgijski.