Benčić: Pod Jandrokovićevim predsjedanjem čitav način rada parlamenta postaje alanfordovski

Posljednja tri tjedna evidentno je da se saborski raspored natrpava propisima koji su izuzetno bitni i to tako da oni u zadnji trenutak dolaze na dnevni red. Primjerice, danas smo dobili tri nova propisa o kojima ćemo ovaj tjedan raspravljati. Uopće se ne ostavlja mogućnost onim saborskim zastupnicima koji vole pročitati zakon prije nego što o njemu raspravljaju, da to normalno i naprave. Ovakvim pristupom radi se na tome da se saborske rasprave obesmisle do kraja, da se Sabor pretvori samo u mašinu za izglasavanje propisa koje šalje Vlada, a Vlada ih ne šalje na vrijeme, posebno one propise koje su se trebali donijeti do 31. prosinca kako bismo dobili iduću tranšu novca iz EU. Vlada ih nije pripremila na vrijeme i sad sve trpaju u zadnji čas. Tako ćemo u petak imati i izvanrednu sjednicu Sabora, što ne bi bio problem da i tu izvanrednu sjednicu predsjednik Sabora Gordan Jandroković nije obesmislio jer je propise koji su trebali ići na tu izvanrednu sjednicu stavio na dnevni red redovne sjednice, a glasanje o zakonima iz redovne sjednice stavio je u petak na izvanrednu sjednicu. Dakle, pod Jandrokovićevim predsjedanjem čitav način rada parlamenta postaje alanfordovski jer se saborske zastupnike svodi na mašineriju vladajuće većine koja u Sabor samo dođe, odsluša svoje i digne ruke. Od njih se niti ne očekuje da o tome o čemu se raspravlja nešto i pročitaju - ovim se riječima saborska zastupnica Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić danas pred novinarima obrušila na promjene rada Sabora koje je Jandroković obznanio uoči početka današnje saborske rasprave.

Kada su je novinari pitali sinkroniziraju li vladajući dnevni red Sabora s utakmicama na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru, Benčić je uzvratila:

- Svi su znali da će biti Svjetsko nogometno prvenstvo. To znamo dosta dugo. Moglo se planirati. I zato nismo morali imati jednotjednu stanku u radu Sabora tijekom studenoga, već smo normalnim tempom mogli raditi i sve dovršiti na vrijeme. Ali ne, oni su stavljali stanke koje su bile posve bespotrebne, a sad saborski raspored natrpavaju upravo zato da mediji i javnost ne bi mogli pratiti koje se sve izmjene propisa rade. Sutra imamo jako važne izmjene poreznih propisa, a danas su na dnevni red dodali i Zakon o kreditnim institucijama koji je našem klubu jako bitan jer regulira pitanje prodaje nenaplaćenih potraživanja banaka, što znači i dugove građana agencijama za naplatu potraživanja. I nama je taj zakon uvijek zato bitan. A koliko sad vremena imamo da se do sutra pripremimo za raspravu? Gotovo ništa. Ii u slučaju glasanja u petak, kada je izvanredna sjednica, Jandroković je izveo manevar koji opravdava praktičnim razlozima, a to je da je glasanje stavljeno u izvanrednu sjednicu, a propisi koji su trebali ići u izvanrednu sjednicu stavljeni su u redovnu. To je vrlo neobična i poslovnički baš ne najčišća situacija, ali naravno odgovara HDZ-u.

Uslijedilo je novinarsko pitanje ima li vremena za neki novi krug konzultacija prije tog glasanja u petak kada će se zastupnici izjasniti i o obuci ukrajinskih vojnika.

- Vremena za konzultacije ima, ali mislim da su one završile u onom trenutku kada je HDZ jasno rekao da se nije spreman nimalo pomaknuti s pozicija na kojima je stajao. Mi smo dali prijedlog zaključka da Hrvatska sudjeluje u vojnoj misiji i u vojnoj obuci, ali u onom dijelu obuke u kojem su predviđene tzv. neborbene aktivnosti jer i sama odluka Europskog vijeća predviđa takve aktivnosti. Mi smatramo da je za Hrvatsku, zbog njene ekonomske i vojne snage, ali i iskustva koje imamo iz prošlosti, najprimjerenije da sudjelujemo u tim poljima. Što se nas tiče, mi ćemo glasati za zaključak koji smo predali zajedno s SDP-om i koji predviđa neborbene aktivnosti, ali nećemo glasati za zaključak i proceduru koja je isforsirana od strane premijera i koja predviđa isključivo borbene aktivnosti - reče Benčić.

Novinare je potom zanimalo kako ona gleda na nedavnu izjavu glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek koja je prilično frustrirano govorila kako je DORH postao servis ureda europskog tužitelja (EPPO), žaleći se da EPPO koristi resurse DORH-a koji su ograničeni.

- Znam da je vodstvo DORH-a možda začuđeno djelovanjem europskog tužitelja. Ne bih rekla da se DORH pretvorio u servis europskog tužitelja, nego je možda napokon došao u poziciju da je primoran efikasno rješavati pitanja korupcije i nezakonitog načina trošenja novca iz europskih fondova. Ako to znači biti servis EPPO-u, onda to nije problem EPPO-a već problem DORH-a koji to sam nije radio. A što se tiče resursa, DORH zaista ima problem s kapacitetima i podfinanciran je. Već prije smo rekli da više od polovice novca za rad DORH-a odlazi na troškove međunarodnih arbitraža. Ljudi koji rade u DORH-u zaista nemaju primjerene uvjete za rad. Tamo je i velika fluktuacija ljudi jer je jako teško ostati tamo raditi tim tempom i za taj novac. To je zaista dio problema. Međutim, pitam vas - kada se glavna državna odvjetnica javno požalila na to da joj Vlada ne da dovoljno sredstava za rad?! Mi svaki put tražimo da se poveća iznos novca za DORH. A kad je ona jasno rekla - mi ovako ne možemo raditi i način na koji se budžetira DORH predstavlja opstrukciju rada DORH-a? Nikada! A žali se na EPPO koji koristi resurse DORH-a iako je prema zakonu uređeno da DORH mora surađivati u predmetima koji se odnose na korupciju i nezakonito trošenje europskih sredstava - kazala je Benčić koju se u nastavku pitalo i to zna li gdje sve završava hrvatsko oružje jer je nekidan objavljeno da su ekstremisti u Njemačkoj nabavljali hrvatsko oružje kako bi ga koristili za atentate.

Na pitanje - do kada će ilegalno oružje iz Domovinskog rata završavati svugdje po svijetu, Benčić reče kako je ZLB više puta naglašavao problem monitoringa crnog tržišta nelegalnim oružjem u Hrvatskoj. Podsjetila je pritom i na rezultat rada jednog novinara koji je pokušao nabaviti nezakonito teško oružje i to mu je pošlo za rukom u roku 24 sata.

- Novinar je to napravio kao test može li se to zaista učiniti u Hrvatskoj na taj način. I evidentno je da se može. A evidentno je i to da akcija policije o vraćanju oružja nakon rata nije u potpunosti uspjela i da još uvijek postoji značajno crno tržište oružjem u Hrvatskoj. Ali, nažalost, ni od MUP-a, ni od Vlade općenito, nismo puno čuli o tome na koji se način to tržište suzbija i monitorira pa tako ovo sad nije prvi put da je hrvatsko oružje nađeno u nekoj drugoj zemlji. Imali smo izvješća i iz ratom zahvaćenih zemalja gdje se vidjelo da je tamo završavalo oružje koje se moglo povezati s Hrvatskom. Vlada bi se oko toga morala očitovati i reći što konkretno radi po pitanju suzbijanja crnog tržišta oružjem i je li Vlada poduzela sve mjere da oružje iz Hrvatske, čak i ono legalno, ne završava u rukama onih koje smatramo neprijateljima mira ili onima koji nisu na strani nas i naših saveznika - ustvrdila je Sandra Benčić.

Zagreb: Prva godišnja konferencija o hrvatskom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti "Spremni za sutra"