Benedikt XVI.: U Rimu su doista kosti apostola Pavla!

Vjeruje se da su to kosti svetog Pavla”, rekao je vidno uzbuđen papa Benedikt XVI. u bazilici sv. Pavla izvan zidina u Rimu. Stoljećima se vjerovalo kako su posmrtni ostaci sv. Pavla pokopani u sarkofagu, koji nikad nije otvaran, a smješten je ispod oltara istoimene bazilike, koja je kroz povijest proživljavala požare i uništenja.

Zatajili i istraživačima
Benedikt XVI. obznanio je da su komadići kosti iz sarkofaga bili dani na analizu ugljikom C-14. Istraživači u laboratoriju nisu znali odakle dolaze te kosti, da se, eventualno, ne bi utjecalo na njihov završni nalaz. Laboratorijsko istraživanje pokazalo je da su kosti pripadale čovjeku koji je živio između prvog i drugog stoljeća.

Taj rezultat analize “čini se da potvrđuje jednodušnu i neosporenu tradiciju kako je riječ o posmrtnim ostacima apostola Pavla”, rekao je Benedikt XVI. u nedjelju uvečer, dakle prije proslave vjerskoga blagdana sv. Petra i Pavla, koji se obilježava 29. lipnja.

Na sarkofagu je pažljivo izbušena sitna rupa kroz koju je kamerama i drugim sofisticiranim aparatima omogućen uvid u njegovu unutrašnjost. “Tu su pronađeni ostaci tkanine od tankoga lana purpurne boje, obrubljenog zlatnim nitima te ostaci plave tkanine. Utvrđena je i prisutnost zrnaca crvenog tamjana, ostataka proteina i vapnenca. Prema rezultatima testiranja posebnom metodom ustanovljeno je da su ostaci kostiju pripadali osobi koja je živjela u prvom ili drugom stoljeću”, rekao je Benedikt XVI.

Dakako, nije moguće potvrditi sa stopostotnom sigurnošću podrijetlo kostiju. Ne može se provesti provjera analizom DNK. No, za vjernike je činjenica da je ugljik C-14 potvrdio dob iz koje su kosti, kao i činjenica da su nađene u sarkofagu za koji se vjerovalo da sadrži posmrtne ostatke sv. Pavla, dovoljan razlog za potvrdu toga uvjerenja.

Embargo od 2006.
Nitko do sada nije tražio analizu sadržaja sarkofaga, sve dok to nije odobrio Benedikt XVI. No, da se u sarkofagu nalaze kosti sv. Pavla, doznalo se prije godinu i pol, kad je stigao rezultat analize iz laboratorija, koji nije vatikanski.

Natpop bazilike, kardinal Andrea Cordero Lanza di Montezemolo izjavio je sada kako se za rezultat analiza znalo od polovice 2006, ali nitko nije smio ništa kazati. Tako važne stvari može objaviti samo papa. Kardinal dodaje kako je sada i njemu pao kamen sa srca, jer je teško čuvati tako važnu stvar za vjernike.

Istraživanja sarkofaga nastavit će se. Benedikt XVI. vjerojatno će odboriti i otvaranje sarkofaga. To će biti vrlo osjetljiv posao, jer je načinjen od kamena koji bi mogao lako puknuti.

Apostolski zapisi govore da je Pavao uhićen, na osnovi optužbi Židova iz Svetišta, potkraj 50-tih godina u Jeruzalemu. Pavao je bio građanin Rima i zatražio je da mu se sudi u Rimu, u koji je stigao između 60. i 62. godine. Bio je oslobađan, pa zatvaran, ali je ubijen 66. ili 67. odrubljivanjem glave, kakva je smrtna kazna bila primjenjivana na rimske građane. Usmrćen je na cesti Laurentini, na mjestu koje se tada nazivalo “Tri taverne”, a danas se naziva “Tri fontane”. Pokopan je na cesti Ostiense, gdje se sada nalazi bazilika sv. Pavla izvan zidina (San Paolo Fuori le Mura). Već u drugom stoljeću odlazilo se moliti na grob sv. Pavla i vjernici to čine i danas.