Beroš o listama čekanja, manjku liječnika i drugim 'vrućim' pitanjima

Kako bi se izjednačili koeficijenti za plaće tzv. užih specijalista i specijalista, dakle liječnicima koji su neku specijalizaciju završili prema starom programu prije 2011. i onih koji su taj program prolazili kasnije pa su im plaće manje, te kako bi se izjednačili koeficijenti u bolničkom i izvanbolničkom sustavu, predlaže se povećanje koeficijenata između 3% i 20%, što iznosi oko 40 milijuna eura godišnje. Navodi se tako u prijedlogu Uredbe o koeficijentima u zdravstvu koja se trenutno nalazi u međuresornom usuglašavanju. Njome se predviđa 10% veći koeficijenti za specijalizante, za što je potrebno šest milijuna eura. 

Desetpostotno se povećanje predviđa za doktore medicine, doktore dentalne medicine, magistre farmacije i magistre biokemije bez specijalizacije. Njima bi koeficijent sa 1,659 skočio na 1,825. Izmjene obuhvaćaju i medicinske fizičare, psihologe i ostale koji sada imaju koeficijent 1,571, a povećao bi im se na 1,659 što je povećanje od 5,6% i godišnje iznosi 1,35 milijuna eura. 

Prvostupnicima sestrinstva i zdravstvenim radnicima srednje stručne spreme išlo bi 3% povećanja koeficijenta i za to treba oko 24 milijuna eura. Ukupno je za sva povećanja potrebno oko 24 milijuna eura na godinu. 

Uoči zajedničkog sastanka na koji ih je pozvao u ponedjeljak, ministar Vili Beroš iznio je svoje opširno očitovanje, detaljnu analizu deset tvrdnji Hrvatske liječničke komore i četiri ostale organizacije liječnika - Sindikata, HUBOL-a, KoHom-a i Mladih liječnika. Među ostalim govori o listama čekanja, broju liječnika, broju pacijenata koje obiteljski liječnik primi i drugim aktualnim problemima na koje apeliraju liječnici. Prenosimo njegovu analizu u cijelosti.

"1. Svaki treći liječnik napušta zemlju, mnogi odmah nakon završetka fakulteta

Prema podacima Atlasa Hrvatske liječniče komore od 2013. do 2023. , iz Hrvatske, je otišlo 1.132 liječnika, dok je namjeru za napuštanje Hrvatske iskazalo 854 liječnika, od toga, u prošloj godini 52, a u 2023. godini - 23 liječnika. Europska unija temelji se na unutrašnjem tržištu, čiji su bitni dio sloboda pružanja usluga i sloboda kretanja radnika. U konkretnom slučaju to znači da hrvatski liječnici mogu privremeno ili povremeno raditi u drugim državama članicama EU odnosno slobodno pružati usluge. Namjera napuštanja ne podrazumijeva automatski i odlazak liječnika iz Hrvatske stoga se izneseni podaci moraju pažljivije interpretirati. S druge strane, u Hrvatskoj je od 2016. do 2023. godine zaposleno 2,492 liječnika te 2.187 medicinskih sestara. Posljednjih 10-tak godina Ministarstvo zdravstva je odobrilo i značajno veći broj specijalizacija pa su današnji mladi liječnici u mogućnosti birati između više ponuđenih specijalizacija. Pažljivim planiranjem specijalizacija ti se liječnici mogu zadržati u Hrvatskoj što Ministarstvo zdravstva i čini kroz Nacionalni petogodišnji plan raspisivanja specijalizacija kao i putem europskih mehanizama, Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) i Europskog socijalnog fonda (ESF), u sklopu kojih je osigurano financiranje za ukupno 922 specijalizacije i to između ostalog i za 5 deficitarnih specijalizacija – obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, klinička radiologiju i hitnu medicinu i to iz ESF-a za 212 specijalizacija za 5 deficitarnih specijalizacija – obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, klinička radiologiju i hitnu medicinu, a koji će do kraja ove godine završiti specijalizaciju.  Iz NPOO-a osigurano je financiranje za 467 specijalizacija za primarnu zdravstvenu zaštitu (hitnu medicinu, obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, epidemiologiju, školsku medicinu i specijalistiku u cilju razvoja specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (SKZZ) pri domovima zdravlja), iz ESF+ osigurano je dodatno ukupno 243 specijalizacija za PZZ (obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, hitnu medicinu). Ukupna vrijednost iznosi oko 130 ml. eura.

Kako je Hrvatska liječnika komora (HLK) strukovna organizacija s javnim ovlastima ovu bi svoju tezu trebala potkrijepiti s konkretnim pokazateljima, te javnost transparentno upoznati sa svim podacima, uključujući i brojem naših liječnika koji su se nakon privremenog rada u inozemstvu u međuvremenu vratili u Hrvatsku.

2. U više od 50 općina na kopnu i na otocima nema liječnika primarne zdravstvene zaštite

Stanje popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe na primarnoj razini zdravstvene zaštite prati se kontinuirano iz kojeg je vidljivo neravnomjerna raspoređenost i veći  nedostatak liječnika u ruralnim krajevima. Također su vidljiva veća opterećenja ordinacija u urbanim sredinama, posebice u velikim gradovima i smanjenje pacijenata u skrbi po ordinacijama u ruralnim područjima. Uzimajući u obzir navedeno, i da je važeća Mreža temeljena na broju stanovnika prema popisu iz 2011. godine, Ministarstvo kreće u izmjenu Mreže javne zdravstvene službe koja će odgovoriti na sadašnje zdravstvene potrebe cjelokupnog stanovništva.

U cilju osiguranja veće dostupnosti zdravstvenih usluga na primarnoj razini zdravstvene zaštite provodi se i projekt uvođenja mobilnih ambulanti - auto kampera za ruralna područja. Ministarstvo zdravstva osigurava i financiranje specijalizacija za primarnu zdravstvenu zaštitu, planira izjednačavanje cijene rada specijaliste, bez obzira pruža li zdravstvenu uslugu  na primarnoj ili višim razinama zdravstvene zaštite te povećanje koeficijenata za plaće doktorima bez specijalizacije odnosno mladim doktorima na specijalizaciji. Pritom, lokalna zajednica trebala bi osigurati dodatne stimulirajuće uvjete za privlačenje liječnika, medicinskih sestara i drugih zdravstvenih radnika i njihov ostanak u dislociranim područjima.

Nadalje, u cilju osiguranja veće dostupnosti zdravstvenih usluga na primarnoj razini zdravstvene zaštite provodi se i projekt TeleCordis koji za cilj ima obavljanje telekardioloških usluga na udaljenim i ruralnim područjima koja su nedostatno pokrivena tim uslugama, odnosno nemaju na raspolaganju specijalista kardiologije. Oprema je nabavljena (jedan paket po centru) i postavljena u 40 telemedicinskih pristupnih centara. Program će se povezati sa specijaliziranim centrima za telemedicinu radi pružanja telekardioloških usluga.

Usvojenim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) odredilo se da na području jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osniva jedan dom zdravlja. Zbog specifičnosti pružanja zdravstvene zaštite na pojedinim područjima te na otocima može se osnovati podružnica doma zdravlja.

S ciljem jačanja uloge doma zdravlja u jedinicama područne (regionalne) samouprave, odnosno Gradu Zagrebu i organizacije zdravstvene zaštite prema potrebama stanovništva, ZZZ-om uredilo se da dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada / medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege, psihološke djelatnosti, radne terapije te palijativne skrbi, kao i obavljanjem SKZZ-a, dok može obavljati i zdravstvenu njegu u kući i fizikalnu terapiju u kući. Radi osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite omogućilo se da dom zdravlja na svom području koordinira rad svih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe. Dom zdravlja obvezan je osigurati potreban broj ordinacija za obavljanje svake pojedine djelatnosti sukladno odluci osnivača.

S ciljem jačanja SKZZ-a izvan bolničkih zdravstvenih ustanova bolnica i unutar domova zdravlja, usvojenim ZZZ-om omogućilo se da dom zdravlja mora osigurati provođenje SKZZ-a sukladno mreži javne zdravstvene službe zapošljavanjem ili sklapanjem ugovora o funkcionalnoj integraciji doma zdravlja s bolničkom ustanovom.

3. U sve više hrvatskih bolnica nedostaje i liječnika specijalista i liječnika obiteljske medicine

Prema podacima OECD-a, Hrvatska se prema broju liječnika na 1000 stanovnika kao i prema udjelu liječnika opće prakse i liječnika specijalista nalazi blizu EU prosjeka.

Vezano uz ljudske resurse, u posljednjem izvješću WHO EUROPE - sve zemlje zapadne Europe suočavaju se s ozbiljnim problemima po pitanju radnika u javnoj zdravstvenoj skrbi. U tom kontekstu je značajniji rast broja djelatnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu. U  razdoblju od 2016. do 2023. godine u bolnicama u Mreži javne zdravstvene službe porastao je ukupan broj zaposlenih liječnika za 1.109.

Navod da u bolnicama nedostaje obiteljskih liječnika nažalost upućuje na nepoznavanje sustava. Liječnici obiteljske medicine rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dok su bolnice zdravstvene ustanove na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. 

Činjenica je da se uslijed demografskih promjena koje su zahvatile cijelo društvo bilježi pojačana migracija liječnika iz manjih sredina u veće gradove. Važno je dodatno pojasniti da pojedini liječnici, premda svoje specijalističko usavršavanje obavljaju za manje bolnice, nakon određenog vremena prelaze u veće bolnice. Istovremeno, manje bolnice koje se nalaze u manjim gradovima uslijed pada broja gravitirajućeg stanovništva imaju slabiji priljev pacijenata te je dio njihovih kapaciteta neiskorišten. Tu je dakle manje liječnika, ali je i manje pacijenata.

Upravo reformskim mjerama, koje uključuju i novu Mrežu javne zdravstvene službe obuhvaćajući primarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu, reorganizirat će se djelatnosti i broj postelja sukladno stvarnim potrebama pacijenata. Potom će se moći točno utvrditi u kojim ustanovama eventualno nedostaje određeni profil liječnika te pristupiti konkretnim mjerama.

Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (2020. – 2024.) koji se temelji na potrebi razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, potrebi zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih radnika, broju, rasporedu te dobnoj strukturi zdravstvenih radnika, utvrđena potreba za 916 specijalizacija za PZZ, od čega su 504 iz obiteljske medicine.

4. U zdravstvenom sustavu trenutno nedostaje 2000 liječnika i 4000 medicinskih sestara

Nejasna je metodologija izračuna, ali prema podacima bolnica osim porasta broja zaposlenih liječnika, porastao je i broj medicinskih sestara – 2016. -2023. - za 2.187. Prema podacima iz Eurostata koji se odnose na Hrvatsku pokazuje i porast broja liječnika.

• 2003. godine -  243 : 100.000 stanovnika
• 2013. godine -  303 : 100.000 stanovnika
• 2016. godine -  323 : 100.000 stanovnika
• 2019. godine - 351 : 100.000 stanovnika

Međutim neravnomjerni raspored uvjetovan je osobnim željama svakog pojedinog djelatnika s obzirom na uvjete rada i kvalitetu života što je i trend  u cijeloj Europi i svijetu. Primjerice, detektiran je velik broj zdravstvenih djelatnika koji iz Njemačke odlaze u Švicarsku, iz Švicarske u Veliku Britaniju, a iz Velike Britanije u Australiju i Novi Zeland.

5. Svaki treći liječnik u sustavu stariji je od 50 godina i za nekoliko godina nas neće imati tko liječiti

U vrijeme ovog mandata, kroz Nacionalni petogodišnji plan raspisivanja specijalizacija kao i putem europskih mehanizama, Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i Europskog socijalnog fonda, osigurali smo značajno financiranje deficitarnih specijalizacija. Nadalje, Medicinski fakulteti povisili su upisne kvote studenata:

• Medicinski fakultet u Zagrebu – hrvatski studij: 300, engleski studij: 70
• Medicinski fakultet u Splitu – hrvatski studij: 90, engleski studij: 60
• Medicinski fakultet u Rijeci – hrvatski studij: 130, engleski studij: 50
• Medicinski fakultet u Osijeku – hrvatski studij: 70, njemački studij: 60
• Medicinski fakultet Hrvatskog katol. sveučilišta – hrvatski studij: 43

SVEUKUPNO: 633 + 240 (strani jezik) = 873 novih studenata

Osim toga nama gravitiraju liječnici iz Mostara, a Medicinski fakultet u Mostaru upisuje 60 studenata godišnje.

6. Pacijenti na pojedine pretrage čekaju i po 600 dana

Krajem srpnja 2021. godine prosječno se čekalo 200 dana, a danas je prosječno čekanje 155 dana. Sada obrađujemo 50% više pacijenata nego tijekom pandemije, a uspjeli smo za 25% skratiti njihovo čekanje, što je jasan i mjerljiv uspjeh rada Ministarstva zdravstva. No, postoji i nešto što se naziva kontrolirani pregled, odnosno odgođeni kontrolni pregled šest mjeseci ili godinu dana nakon inicijalnog pregleda. Ti pregledi ne bi se trebali ubrajati u listu čekanja, no kod nas to sve ide u isti 'lonac' iz kojega proizlaze nerealne liste čekanja. Jedan od konkretnih koraka je pravilnik o prihvatljivom vremenu čekanja na zdravstvenu uslugu na temelju koja će biti moguće odrediti objektivan rok za obavljanje pretrage ili zahvata.

Točno je da pojedini pacijenti na pretrage čekaju duže, ali pri tome treba obratiti pažnju na razlog čekanja, je li medicinski uvjetovan, planiran kontrolni pregled ili je riječ o dolasku na pregled kod određenog liječnika prema želji pacijenta. Da bi se povećala transparentnost dodjele termina, sustav listi čekanja raspolagat će informacijom o prvih pet slobodnih termina.

Usvojenim ZZZ stekli su se preduvjeti, te je u tijeku izrada pravilnika kojim će se propisati način osiguranja medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite. Predložena novina ima za cilj osigurati preduvjete za smanjenje lista čekanja za pojedine medicinske usluge, optimizirati ih te bolje raspodijeliti raspoloživa sredstva za zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

7. Liječnici dnevno prime od 80 do 100 pacijenata i mogu im posvetiti tek nekoliko minuta

Izabrani liječnik u općoj obiteljskoj medicini dnevno primi u prosjeku oko 40 pacijenata tj. odradi toliko postupaka uz prisutnost pacijenata,  dok se drugi kontakti odnose na postupke bez prisutnosti pacijenata (telefonsko i online savjetovanje) i administriranje (recepti za kroničnu terapiju, doznake za bolovanje,  potvrde, ispričnice ). Cilj nam je vratiti pacijente u ordinacije što i činimo kroz reformske mjere. Zakonskim izmjenama i dopunama jačamo ulogu domova zdravlja, povećavamo timova obiteljske medicine, ali i mijenjamo ukupnu organizaciju primarne zdravstvene zaštite u sklopu nove Mreže javne zdravstvene službe. Dodatno se reformskim mjerama administrativno rasterećuju timovi obiteljske medicine uvođenjem administratora, preusmjeravanjem djela administracije prema HZZO-u te sestrinskim savjetovalištima. Osigurava se i veći broj specijalističkog usavršavanja za primarnu zdravstvenu zaštitu, izjednačavaju se koeficijenti složenosti opsega poslova, odnosno plaća s bolničkim liječnicima, uvodi se i model Nacionalnog programa usavršavanja mladih liječnika te je previđen i novi model ugovaranja i plaćanja zdravstvenih ustanova koji će dodatno pratiti i vrednovati učinkovitost i kvalitetu rada liječnika. Sve navedeno i daljnja kadrovska poboljšanja ima zajednički nazivnik - partnerstvo lokalne zajednice kao i Hrvatske liječničke komore i ostalih strukovnih organizacija kako bi se dodatno motivirali mladi liječnici na zapošljavanje te odgovorilo na potrebe zdravstvenih djelatnika na njihovom području.

8. Liječnici se dnevno administracijom bave više od 60 posto vremena, dok su čekaonice prepune

Dodatno se reformskim mjerama administrativno rasterećuju timovi obiteljske medicine uvođenjem administratora, preusmjeravanjem djela administracije prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te sestrinskim savjetovalištima. Osigurava se i veći broj specijalističkog usavršavanja za primarnu zdravstvenu zaštitu, za što su alocirana i europska financijska sredstva. U razradi je i novi model ugovaranja zdravstvene zaštite koji uključuje i primarnu zdravstvenu zaštitu. Novi model ugovaranja uključuje i novi model plaćanja zdravstvenih ustanova i pružatelja zdravstvene zaštite, koji će dodatno pratiti i vrednovati učinkovitost i kvaliteta rada liječnika.

Obzirom na demografska kretanja, u okviru izrade nove Mreže javne zdravstvene službe planira se i smanjiti standardni broj osoba u skrbi , a što bi omogućilo liječnicima više vremena za rad s pacijentima, uključivanje u nacionalne preventivne programe i preventivne zdravstvene preglede.

Dio rasterećenja ćemo postići informatičkim povezivanjem cijelog zdravstvenog sustava te se neke vrste potvrda neće morati izdavati jer će biti elektronički dostupne drugom dijelu zdravstvenog sustava, a izdavanje putnih naloga regulirat će se pravilnikom na način da se od liječnika više neće tražiti izračuni prije izdavanja naloga, te će se omogućiti i korištenje administrativne podrške.

9. Liječnike se tjera da krše zakone odrađivanjem suludog broja prekovremenih sati

Potrebno je razjasniti da prekovremeni rad nije obveza već svojevoljna odluka liječnika kao i što se i odlučuju za rad u privatnom sektoru u skladu s pravilnikom zdravstvene ustanove i ravnateljem bolnice. Pristupanjem EU trošak prosječnog dežurstva liječnika porastao je čak 6 puta, sa 53 na 331 euro. Dakle, svaki prekovremeni sat koji bilo tko odradi u sustavu je plaćen uključujući i sve neobračunate prekovremene sate sukladno presudi Vrhovnog suda - po toj osnovi do sada je isplaćeno 82 milijuna eura unatrag 2 godine, od čega 47,7 milijuna eura samo u prošloj godini.

10. Mladi liječnici su u posebno teškoj situaciji, jer ih vežu robovlasnički ugovori

Prije svega, trebamo biti svjesni da se potrebe zdravstvenih ustanova za specijalizacijama temelje na zdravstvenim potrebama stanovništva. Stoga prijevremeni prekid rada i odlazak specijalizanta iz zdravstvene ustanove nije samo financijski gubitak za tu ustanovu, već je puno veći problem zbog narušavanja dostupnosti zdravstvene zaštite za građane na tom području i to u periodu najmanje 5 godina koliko je potrebno za završetak nove specijalizacije. Nakon donošenja Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine, postojeći ugovori su daleko od takozvanih 'robovlasničkih'. Zakonom je uređeno pitanje obveze rada nakon završene specijalizacije u trajanju najviše koliko je trajala specijalizacija i na način da naknada štete obuhvaća iznos jedne proračunske osnovice po mjesecu ugovorene obveze rada. Postojanje takve obveze koja se veže za određeno razdoblje, odnosno broj godina studiranja, nije nešto što se primjenjuje samo u hrvatskom sustavu, nego je to obveza i uvjet EU za financiranje specijalizacija iz europskih fondova. Navedene obveze u sklopu raznih modela postoje i u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Grčkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Litvi, Latviji, Rumunjskoj i Bugarskoj.

Dodatno, vrijedi podsjetiti da smo:

1. Riješili smo pitanje neisplaćenih prekovremenih sati za koje je izdvojeno preko 83 milijuna eura
2. U protekle 4 godine, Vlada i ministarstvo zdravstva svojim djelovanjem povećali su primanja za ukupno 1.6 milijarde eura što je više od 43% u odnosu na 2016. godinu
3. Vlada i ova zdravstvena administracija je osigurala COVID dodatak od 10%  što čini sveukupan iznos od 32 milijuna eura
4. Ministarstvo zdravstva u predloženoj Uredbi o izmjenama koeficijenata liječnika usvojilo je sve prijedloge strukovnih udruga te je Uredba u postupku
5. Vraćena je reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu
6. Zakon o radno-pravnom statusu liječnika uvršten je u Vladin plan zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu
7. Izglasana su dva temeljna zdravstvena zakona koji su temelj poboljšanja i za liječnike i za pacijente", stoji u analizi.

VIDEO Iskustva liječnice iz Austrije: Nezamislivo je da vam šef ne plati prekovremeni rad