Bez rješenja

Besane noći stanara nekadašnje palače

Foto: 'Kristina Stedul-Fabac/PIXSELL'
Besane noći stanara nekadašnje palače
17.09.2010.
u 14:40
Tzv. Palača Drašković u karlovačkoj Radićevoj ulici u ruševnom je stanju. Stropovi i podovi propadaju, dimnjaci se urušavaju, stanari strahuju.
Pogledaj originalni članak

Grad ne zna kako riješiti problem ruševne stambeno-poslovne zgrade u Radićevoj ulici, takozvane Palače Drašković. Stručna suradnica za protokol i odnose s javnošću Grada Andreja Barberić kaže da se Upravni odjel za opće i imovinsko-pravne odnose i dalje bavi slučajem.

"Složeni vlasnički odnosi"

 – Tri stanara žive u dijelu zgrade koji je u gradskom vlasništvu, a sveukupni vlasnički odnosi vrlo su složeni – kaže Andreja Barberić. U svibnju je najavila “pripremu mogućih rješenja” obnove zgrade, nakon što je na problem upozorio Večernji list. Bivši Upravni odjel za komunalno gospodarstvo dobio je tada zadatak proučiti dokumentaciju i naći način obnove dimnjaka i krova. U međuvremenu se objekt sve više urušava.

 – Svake noći dio pročelja padne u dvorište. Nakon svibanjskog članka u Večernjaku komunalna redarka izvidjela je stanje kuće. Na tome je i ostalo – kaže Asima Emšiu.

 Danica Kern živi u stanu u potkrovlju, koje nastavlja propadati. Drvena konstrukcija koja pridržava strop na katu zgrade iskrivila se. Stanari se plaše još jednog urušavanja poda, odnosno stropa, kao što se to dogodilo u jednom od stanova.

 – Noću čujem škripanje, a to je pucanje zidova – kaže Danica Kern. Ukućani ne pamte kad se dimnjačar popeo na krov radi pregleda oronulih dimnjaka. Žale se i na električne instalacije koje vire iz zidova u dvorištu. Upozoravaju da su kabeli opasni ponajprije za djecu koja žive u zgradi. Nepouzdano je i staro drveno stubište.

 U kući nastala Disertacija

Palača Drašković sagrađena je 1828. godine u klasicističkom stilu. Gradio ju je znameniti zagrebački graditelj Bartol Felbinger za grofa Janka Draškovića i njegovu suprugu. Hrvatski je preporoditelj ondje napisao politički traktat “Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom”, značajan po tome što je napisan na štokavštini i što predstavlja prvi hrvatski nacionalni program.

Do nacionalizacije 1958. godine zgrada je bila vlasništvo obitelji Milašinović. Denacionalizacijom joj je vraćeno prizemlje s poslovnim prostorima. Objekt je za Domovinskog rata tri puta miniran, što je trajno uzdrmalo njegovu statiku. Stanari su kivni što Grad godinama ništa nije uložio u njihovu zgradu. Nije ni u Radićevu ulicu općenito.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.