On ima svoj točno ustaljeni red i od njega nema odstupanja jer teško da bi inače u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji, u kojoj je glavna grana mljekarstvo, mogao i opstati već 31 godinu, gotovo pola svog života. Sve te godine Zdenko Močnik iz Mrežničkog Varoša kod Duge Rese nije išao na godišnji niti bio na bolovanju jer njegove krave trebaju svakodnevnu brigu.
Dnevno svaka od njih pojede 40 kilograma suhe hrane koje Zdenko u tačkama razvozi po staji u kojoj sve vrijeme svira radio. Svaka popije i 60 litara vode na dan. U mužnji je dvadesetak krava, dnevna je proizvodnja oko 300 litara mlijeka koje od njega otkupljuje Dukat, za 50 centi po litri. Uzgaja simentalke, a s obzirom na to da nema vlastite zemlje, već obrađuje 50-ak hektara koje ima u najmu od privatnika, krave moraju biti na vezu, u lauf staji. Mlijeko prodaje i na kućnom pragu.
– Krave ne daju, već proizvode mlijeko. Moraš ih hraniti, timariti, brinuti se o njima, da bi mogao uzeti. Jednom sam rekao, a tako i jest, da sve što trebam obaviti u životu, obavim između dviju mužnji, i odlaske na svadbe, sprovode, doktoru... – smije se 61-godišnji Zdenko Močnik koji je tijekom desetljeća rada, kad se sve zbroji, otelio i odgojio 500 teladi i proizveo dva milijuna litara mlijeka.
Što se tiče proizvodnje mlijeka, za sebe će reći da je jedan od "posljednjih Mohikanaca", potkrijepivši to plastično primjerom kako je nekoć u Karlovačkoj županiji bilo 3600 proizvođača mlijeka, dok ih je danas svega 220.
Močnik je rođen u Zagorju – preciznije, na ovaj je svijet požurio na željezničkoj stanici u Krapini – a djetinjstvo je proveo u svome Humu na Sutli, u vrijednoj zagorskoj obitelji koja je uvijek imala malo kravica, junicu i tele. Za studija strojarstva u Zagrebu uvijek je vikendom odlazio doma pomoći roditeljima, zatim je otišao raditi u tvornicu automobila u Mariboru i, uz posao, završio višu školu. U poljoprivredu se zaljubio u Austriji gdje je jedno vrijeme radio na farmi:
– Bilo je to početkom devedesetih. Na farmi koja je imala i vinograd vozio sam u ono vrijeme pametni traktor, s klimom i muzikom, ma čista fantazija – prisjeća se.
S obzirom na odluku da se i sam počne baviti poljoprivredom, ali u Hrvatskoj, s odabranicom Jasenkom dogovorio se da će na dva kućna broja njezinih u Mrežničkom Varošu, na kojima četiri godine nitko nije živio, zapuštena imanja pretvoriti u posao i dom. Profesorica stranih jezika Jasenka dobila je posao u školi, Zdenko se posvetio poljoprivredi, a princip je bio taj da koliko kuna uloži u poljoprivredu, isto toliko uloži i u dom. Od svojih je iz Zagorja dobio kravu i tele, kaže da mu prve tri godine nije išlo nikako. Da bi mogao opstati, posvetio se mješovitoj poljoprivrednoj proizvodnji pa se uz uzgoj goveda – osim muznih krava ima i podmladak te nešto tovljenika – bavi i ratarstvom te voćarstvom, a ima posađeno i povrće.
Sve bez potpora
– Pokušavam svake godine proizvesti dovoljno hrane za svoje stado, a ako je dobra godina, uspijem prodati nešto sijena, slame, žitarica. S obzirom na to da obrađujem više od 30 hektara, imam obvezu plodoreda četiri kulture, to znači da livada i sjenokoša mora biti više od 25 posto – objašnjava.
Gospodarstvo je podizao ušteđevinom, zarađenim i komercijalnim kreditima, s još dvojicom poljoprivrednika bio je 2006. oformio strojni prsten pa su zajedno imali mehanizaciju. No kredit koji je podigao u švicarcima za traktor umalo ga je "pokopao" jer se rata s početnih 2800 kuna popela na 7200. Kako bi proizveo novi novac, napravio je još jednu štalu i na godinu dana od prijatelja posudio šest teladi. Kredit u švicarcima uspio je denominirati u eurski, a traktor je prodao jer ga nije mogao gledati.
Supruga Jasenka potpora mu je u voćarskom dijelu, sina poljoprivreda ne zanima pa će, kad stisnu godine, postupno morati smanjivati proizvodnju, iako planova i ambicija ima i za daljnji razvoj i unapređenje gospodarstva.
– Ni s kim se ne bih mijenjao, cijeli sam život radio ono što volim, ovo je moj život. Sve što imam, stekao sam od poljoprivrede. Nisam prolazio na mjerama, bio sam ili preveliki ili premali, dizao sam kredite, ulagao. Mladima koji se žele baviti poljoprivredom savjetovao bih da ne improviziraju i ne adaptiraju, da se kandidiraju za mjere, makar i megalomanski. I da budu uporni – kaže Zdenko Močnik, nekoć dječak sa Sutle, danas poljoprivrednik s obale Mrežnice.
Radio i postao milijunaš, a mnogi njemu i sličnima zavide koji bi kruha bez motike.