Bez kontrola na kopnu i moru od Nove godine, u zraku od 26. ožujka

Za Hrvatsku nema granica, ustvrdio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sinoć u Bruxellesu i ostavio dojam da ne misli samo na granične kontrole prema ostatku schengenske bezgranične zone, u koju Hrvatska ulazi 1. siječnja 2023. odlukom koja je jučer konačno usvojena na sastanku Vijeća EU. Teza da za Hrvatsku nema granica u ovom slučaju vrijedi i u smislu da nijedan strateški cilj nije neostvariv: dramatična rasprava tijekom jučerašnjeg sastanka, kad se na trenutke činilo da bi austrijsko-nizozemska blokada ulaska Bugarske i Rumunjske u Schengen mogla ugroziti i već stvoren konsenzus oko ulaska Hrvatske, samo je pokazala da je Hrvatska ostvarila cilj koji se ne ostvaruje lako, automatizmom.

Rumunjska i Bugarska čekaju

– Mogu samo zahvaliti svima koji su u operativnom, ali i strateškom smislu vodili cijeli proces pristupanja Schengenu. Od policajaca, koji su i sada na granici, do Vlade na čelu s premijerom Plenkovićem – rekao je Božinović nakon odluke. – Ovo je nešto što su hrvatski građani zaslužili. Ovo je zbog njih. Ovo je naša Vlada obećala. Već je tradicija te Vlade da ono što obeća to i ispuni – dodao je. Hrvatska skoro pa je već razvila još jednu tradiciju: da ulazi u razne oblike euroatlantskih integracija baš onda kad je najteže – zaključio je ministar unutarnjih poslova, koji je ranije u karijeri radio u ekipi koja je uvela Hrvatsku i u NATO.

– Uvijek ulazimo kad je najteže. Tako smo ulazili u NATO, u EU, kad su svi bili zamoreni proširenjem. I u Schengen, kad je malo država uopće bilo svjesno i spremno razgovarati o proširenju Schengena. Međutim, ustrajnim radom doveli smo sve države članice do toga da se Hrvatsku više ne može zaustaviti – zaključio je Božinović.

Iako je konsenzus svih država članica već postojao prošloga tjedna, a onda je još i potvrđen na pripremnom sastanku veleposlanika u Coreperu Vijeća EU u srijedu, na samom ministarskom sastanku jučer nije nitko aktivno pokušavao zaustaviti Hrvatsku, ali okolnosti oko druge odluke, one o pristupanju Bugarske i Rumunjske, bile su toliko politički naelektrizirane da se moglo dogoditi da prevlada stav onih država članica koje su željele tretirati ulazak svih triju zemalja u paketu. To bi bio nepovoljan scenarij za Hrvatsku jer bi se nedostatak konsenzusa oko Rumunjske i Bugarske prelio na Hrvatsku. To je, srećom, izbjegnuto, iako je bilo neprovjerenih novinarskih glasina o tome da Njemačka i Luksemburg tijekom rasprave prijete da u Schengen neće ući ni Hrvatska ako, zbog protivljenja Austrije i Nizozemske, ne mogu ući i Bugarska i Rumunjska. Rasprava iza zatvorenih vrata se odužila, potom je oglašena i pauza, koja je uvijek znak nekih lomova u pregovorima država članica u Vijeću EU, a rumunjski mediji već su javljali da Njemačka “lupa šakom o stol”, zalažući se za Bukurešt i Sofiju pod prijetnjom da neće pripustiti ni Zagreb. Naši izvori nisu potvrđivali te glasine, jedan upućeni izvor nazvao ih je “koreografijom”, ali ako je netko i lupao šakom o stol, nitko nije Hrvatskoj “sapunao dasku”. Nije bilo prijetnje blokadom. Pa ni iz Mađarske, bez obzira na nevjerojatno netočne poluinformacije koje je jučer ujutro objavio inače ugledni Financial Times.

Kad smo češkog ministra unutarnjih poslova nakon sastanka, koji je on vodio, pitali je li imao osjećaj da je konsenzus oko Hrvatske ugrožen zbog drame oko Bugarske i Rumunjske, on je odgovorio:

– Pokušali smo spriječiti takvu vrstu opasnosti – rekao je Vít Rakušan. – Zahvalan sam hrvatskoj Vladi jer je obavila sjajan posao. I na diplomatskoj razini suradnja je bila odlična. Ovo je zajednički uspjeh Hrvatske i našeg predsjedništva Vijeća EU. A i Česi vole vašu zemlju, tako da je ovo pozitivna poruka, jedno od vidljivih postignuća našeg predsjedanja Vijećem EU, također i za češku javnost. Naši ljudi jedva čekaju da dolaze u Hrvatsku bez putovnica – dodao je češki ministar.

– Čestitam Hrvatskoj i svim građanima Hrvatske. Zaslužili ste biti punopravni članovi Schengena i sad imate odluku. Dobrodošli – poručila je Ylva Johansson, europska povjerenica za unutarnja pitanja i migracije, jedna od onih dužnosnika u Bruxellesu bez čije pomoći ova odluka ne bi bila zamisliva. U onim mračnim danima kad je Hrvatska bila kritizirana diljem Europe zbog načina na koji se nosi s pritiscima neregularnih migranata na svoje granice koje su ujedno i vanjske granice EU, povjerenica Johansson pomagala je, radila s hrvatskim vlastima na prevladavanju svih poteškoća, s jasnim pogledom kamo sve to vodi: prema Schengenu.

– Znali smo od samog početka da neće biti lako – komentirao je i ministar Davor Božinović. – Znali smo da će biti dosta teškoća. Da će biti dosta sumnjičavosti. Da će biti onih koji će propitkivati sve što radimo. Da ćemo i mi napraviti poneku grešku, ali da ćemo se ispraviti... Radili smo ustrajno, braneći svoje pozicije, a onda kad smo vidjeli da nešto nije najbolje kod nas, ispravljali smo i odmah o svemu izvješćivali one koji su nas evaluirali. To je jedna permanentna komunikacija, koja je urodila rezultatom. Koji se rijetko postiže, ali ostaje zauvijek – zaključio je Božinović.

Jučerašnja odluka propisuje da se stalne granične kontrole između Hrvatske i ostatka schengenske zone ukidaju 1. siječnja 2023. na kopnu i u pomorskom prometu, a od 26. ožujka 2023. u zračnom prometu. To kašnjenje primjene na aerodromima povezano je s propisima koji vrijede u međunarodnom zračnom prometu, odnosno smjenom zimskog i ljetnog reda letenja, kada se definiraju i izlazi (tzv. gateovi) na aerodromima za svaki pojedini let. Putnici iz Hrvatske slijetat će na one terminale i izlaze u zračnim lukama u ostatku schengenske zone na kojima nema nikakvih graničnih kontrola.

Za hrvatske policajce i način rada MUP-a mijenja se još nešto.

Nova etapa: ciljane mjere

– Nama slijedi jedna nova etapa. Nikad nismo imali kompenzacijske mjere, a sad uspostavljamo i tu liniju rada – rekao je ministar Davor Božinović. Kompenzacijske mjere je izraz za ciljane kontrole, koje svaka država članica schengenskog prostora provodi u dubini svog teritorija, bolje kontrolirajući potencijalno sumnjiva vozila i pojedince koje se može zaustaviti i provjeriti jesu li (ne)zakonito prešli granicu. U slučaju da procjena rizika to opravdava, članice Schengena mogu uvesti i privremene kontrole na graničnim prijelazima koji su ukinuti. Takve privremene kontrole postoje, primjerice, na granici između Austrije i Slovenije, Njemačke i Austrije itd.

– Ali te unutarnje kontrole ne znače da se vraća stvar na ono što je bilo prije Schengena. To su ciljane kontrole, koje se mogu privremeno uvesti, koje možda nešto malo uspore promet, ali to više nije ona klasična kontrola na granici – objašnjava Božinović. Nema naznaka da će Slovenija uvesti takve privremene kontrole odmah nakon 1. siječnja prema Hrvatskoj. Nakon jučerašnje odluke Vijeća EU, sasvim je jasno: putovanja iz Hrvatske u ostatak Schengena kao najveće zone slobodnog kretanja na svijetu izgledat će više kao unutarnji promet.

Premijer Andrej Plenković na Twitteru je izrazio zadovoljstvo odlukom Vijeća EU o primanju Hrvatske u schengensku zonu, ističući da će od toga najveću korist imati građani i gospodarstvo.