Nepuna dva mjeseca prije kraja kalendarske godine Europska je komisija povisila svoje procjene rasta hrvatske ekonomije u ovoj godini na 2,6 posto, dok u iduće dvije godine očekuje lagano usporavanje prema 2,5, odnosno 2,3 posto. Europska se komisija već dulje vrijeme muči s prognozama za Hrvatsku, prema kojoj na početku godine pristupa oprezno, da bi potkraj godine korigirala svoje procjene nabolje nakon što vidi kakva su kretanja na terenu.
Iznad prosjeka
Ovogodišnji rast temelji se, kažu u jučer objavljenim prognozama, na rastu potrošnje, snažnog investicijskog ciklusa i turističke sezone. Određeni oprez prema zbivanjima u zemlji rezultat je ocjene i stava da hrvatsko gospodarstvo zapravo raste iznad svoje potencijalne stope rasta koja, prema ranijim ocjenama bruxelleskih makroekonomista, iznosi oko jedan posto. Hrvatska ove godine raste iznad zajedničkog prosjeka koji će za 28 članica biti 1,8 posto, a u eurozoni 1,7 posto. Svuda se u Europi u iduće dvije godine očekuje lagano usporavanje do kojega će doći zbog globalne nesigurnosti i Brexita. Jučerašnje prognoze nisu uzele u obzir ishod američkih izbora, ali, kad je Hrvatska u pitanju, ni efekte predložene porezne reforme jer Komisija nije bila upućena u detalje promjena. Najveći rast, iznad 5 posto, očekuje se u Rumunjskoj. U Irskoj i Malti oko 4 posto te u Slovačkoj i Švedskoj nešto iznad 3 posto. Različita su očekivanja za tri hrvatska najvažnija trgovinska partnera. Njemačka bi ekonomija trebala iduće godine usporiti na 1,5 posto u odnosu na ovogodišnjih 2 posto, dok će talijanska ekonomija lagano ubrzati na 0,9, a Slovenska na 1,6 posto. Grčka, prema projekcijama, i dalje će jedina biti u recesiji.
– U svjetlu povećane globalne nesigurnosti, sada je još važnije nastaviti sa zdravom i opreznom makroekonomskom i proračunskom politikom – izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen za euro Valdis Dombrovskis, no sve veće nezadovoljstvo građana političkim establišmentom potaknulo ga je da doda kako je istodobno vitalno važno riješiti nejednakosti u društvima, tako da se nitko ne osjeća napuštenim. Hrvatski ministar financija može biti zadovoljan prognozama jer Komisija vjeruje da će se ovogodišnji deficit proračuna opće države spustiti na 2,1 posto, a sljedeće na 1,8%. Smanjenje proračunskog manjka zaustavilo je i rast javnog duga na 85%, uz silaznu putanju i u iduće dvije godine. No, Bruxelles ipak dodaje da je smanjenje javnog duga rezultat većeg rasta BDP-a i aprecijacije kune, a ne strukturnih reformi i smanjenja rashoda koje bi oni rado vidjeli. Komisija navodi da je Hrvatska u većem dijelu ove godine imala tehničku Vladu koja nije bila u poziciji donositi važnije odluke, dok za novu Vladu kažu da je sastavljena na jačoj platformi i lako bi se moglo dogoditi da se jučerašnje prognoze ponovo korigiraju nabolje proizvedu li najavljene reforme pozitivan šok na ekonomiju.
Rizici za ekonomiju
– I mi računamo da će predložena porezna reforma dodatno pridonijeti gospodarskom rastu iduće godine – rekao je ministar financija Zdravko Marić. Komisija očekuje i oštar pad nezaposlenosti, no dodaje kako do tog smanjenja ne dolazi samo zbog rasta ekonomije nego i zbog loših demografskih kretanja i iseljavanja. Iduće bi se godine zaposlenost trebala povećati za nešto manje od 2%, odnosno 2017. bi se moglo otvoriti oko 27 tisuća novih radnih mjesta. Među rizike zbog kojih bi ostvarenja mogla biti lošija od prognoziranih, Komisija navodi da bi pogoršanje vanjskih uvjeta 2017. moglo dovesti do usporavanja izvoza. Rizici za fiskalne prognoze ovise o rezultatima pregovora o plaćama u javnom sektoru i spora s bankama zbog konverzije kredita u francima te o sveobuhvatnoj poreznoj reformi o kojoj se raspravlja, navodi Komisija. Guverner Boris Vujčić upozorio je pak jučer da ne treba zaboraviti da trenutačna monetarna politika otvara i neke srednjoročne rizike za financijsku stabilnost, kako u Europi tako i na domaćem tržištu. Stoga poručuje da temelj srednjoročnog rasta ne može biti ekspanzivna monetarna politika, nego povećanje konkurentnosti temeljeno na strukturnim reformama i rastu izvoza, uz istodobno obuzdavanje makroekonomskih neravnoteža odnosno nastavak konsolidiranja javnih financija.
Hrvatsko se gospodarstvo oporavlja, no oporavak još zaostaje za usporedivim zemljama Srednje i istočne Europe.
>> Javni dug na godišnjoj razini pao 1,6 posto, na 289 milijardi kuna