Tijekom sastanka hrvatskog premijera Ivice Račana s američkim ministrom trgovine Donaldom Evansom u Washingtonu, američka je strana ponovno inzistirala da Hrvatska omogući nesmetan uvoz genetički preinačene hrane. No, nije riječ o nekom novom američkom ultimatumu. Pozivajući se na odredbe Svjetske trgovinske organizacije, SAD već dulje vrši pritisak ne bi li spriječio izglasavanje zakona kojim bi se u Hrvatskoj zabranio uvoz takve robe.
Američke su vlasti još potkraj prošle godine uputile dopis Ministarstvu zaštite okoliša tražeći da Hrvatska dopusti uvoz genetičke hrane, inače će podnijeti tužbu WTO-u. Premda je Zelena akcija to pismo doživjela kao ultimatum, ministar Božo Kovačević ustvrdio je da nije riječ o pritisku nego samo o preporuci. No, kako je u to vrijeme u saborsku proceduru trebao doći prijedlog nacrta zakona o zabrani proizvodnje i prodaje takve hrane, Amerikanci su očito željeli Vladu natjerati da popusti i oslobodi uvoz te hrane.
Hvalospjevi genetičkoj hrani
Američki stručnjaci uvjeravali su kako nije dokazano da genetička hrana izaziva alergije, da ne onečišćuje okoliš i da je takva proizvodnja znatno isplativija od biološke. Nakon američkog hvalospjeva GMO-u, oglasio se ministar Kovačević i poručio da je Hrvatska zemlja koja ne proizvodi genetičku hranu i da će svoju orijentaciju ekologiji isticati kako bi privukla turiste. Donošenjem zakona o zabrani GMO-a, ustvrdio je tada Kovačević, ne bismo trebali doći u sukob s Vladom SAD-a jer su prije sastavljanja zakona dobro proučena pravila WTO-a.
- Zakon je sročen tako da SAD zapravo neće moći Hrvatsku tužiti WTO-u te neće imati ni podlogu za moguće uvođenje sankcija. Vlada samo provodi odluku Sabora iz 1998. godine o zabrani GMO-a - naglasio je Kovačević.
Unatoč tom opredjeljenju, zakon o zabrani GMO-a još nije stigao do saborskih klupa. To više što je premijer Račan nakon dolaska iz SAD-a, gostujući u emisiji "Forum", dvosmisleno ustvrdio kako Hrvatska neće zabraniti uvoz genetički preinačene hrane, ali će ga "destimulirati onako kako to čine europske države".
Europa se štiti od najezde GMO-a
Sadašnji prijedlog zakona ne sadrži ništa što već nije zapisano u zakonima zemalja Europske unije, koja je prihvatila jasnu zaštitu od najezde GMO-a. Zemlje izvan EU, poput Slovenije, Slovačke i Švicarske, pak, stvaraju svojevrsno partnerstvo protiv GMO-a, a stručnjaci Hrvatskoj preporučuju da se, želi li spriječiti da postanemo odlagalištem hrane koju drugi neće, pridružimo tim državama.
Trenutačno je na snazi privremena zabrana uvoza genetički izmijenjenih proizvoda. Zelena akcija, međutim, tvrdi da na našem tržištu takva hrana stiže sa svih strana. U Zelenoj akciji ističu kako imaju dokaze da je uvozi nekoliko domaćih tvrtki, ali zbog nedostatka dokumenata još nisu podnijeli tužbu protiv njih.
S obzirom na to da prema propisima u nas ne postoji obveza označavanja genetičkih proizvoda na tržištu i da Hrvatska za sebe sama proizvede tek pet prehrambenih proizvoda, sumnje Zelene akcije mogu biti opravdane. Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja nema ni zakon o hrani. Iako je trebao biti donesen u prvoj polovici ove godine, još se ne zna kad će uopće u saborsku proceduru.
S. Despot, S. Lauš-Mrvelj