ZAGREB - Vladom Srbije, po zakonu o njenom radu, u takvim okolnostima rukovodit će jedan od dopredsjednika. Zasad još nije određeno tko će to biti. Izvanrednom sjednicom nakon ubojstva Zorana Đinđića predsjedao je dopredsjednik Vlade Nebojša Čović. Predviđa se se da bi on na premijerskoj funkciji mogao zamijeniti Đinđića. Nagađa se da bi novi srbijanski premijer mogao biti i Zoran Živković, dopredsjednik Demokratske stranke koji je donedavno bio savezni ministar policije. Nakon proglašenja izvanrednog stanja vojska je preuzela ovlasti policije, a prema srpskom ustavu, izvanredno stanje znači uvođenje mjera ograničavanja ustavnih prava i sloboda građana, od ograničavanja slobode kretanja do ograničavanja slobode javnog okupljanja, zabranu štrajkova, kontrolu pismene i telefonske komunikacije sumnjivih osoba te zabranu širenja vijesti usmjerenih prema nasilnom rušenju ustavnog poretka.
Zasad nema naznaka da će doći do zatvaranja granica. Granice su sinoć bile otvorene, a željeznički i cestovni promet funkcionirao je unatoč teškoćama. Ustav nije konkretno regulirao kakve će mjere i kada biti poduzete, već će se o svakom konkretnom slučaju odlučivati naknadno. Izvanredno stanje u trajat će, kako je rekla vršiteljica dužnosti predsjednika Srbije Nataša Mićić, koja ga je proglasila, "sve dok se ne postignu ciljevi, dok ubojice Zorana Đinđića ne budu privedene".
Na situaciju izvanrednog stanja primjenjuje se i Savezni zakon o obrani iz 1993. godine, koji se primjenjuje kao zakon državne zajednice Srbije i Crne Gore i koji određuje da se izvanredno stanje provodi po odlukama Vrhovnog savjeta obrane. Vrhovni savjet obrane sastao se kasno sinoć.
Uza snažan otpor dijela javnosti, pa i saveznika u koaliciji predvođenih predsjednikom Vojislavom Koštunicom, Đinđić je tri godine vodio reformsku vladu. Njegovom smrću te će reforme u najmanju ruku biti usporene, a Srbija bi ponovno mogla ući u fazu političke nestabilnosti i sukoba. Usporeno će biti i formiranje institucija nove države Srbije i Crne Gore, a bit će najvjerojatnije odgođen i najavljeni dijalog Beograda i Prištine.
Nestabilnost bi mogla doživjeti ionako razjedinjena vladajuća koalicija. Politička situacija dodatno je otežena i činjenicom da Srbija trenutačno nema predsjednika, jer su predsjednički izbori prošle godine dvaput propali zbog slabog odaziva birača. Zbog svega toga teško je predvidjeti tko će popuniti vakuum koji je nastao smrću premijera Đinđića.
Z. Bajt