Slučaj šestorke bivših dužnosnika Herceg Bosne po mnogo čemu je poseban, najopsežniji je predmet od utemeljenja Haaškog suda, a što potvrđuje da je od podizanja optužnice do izricanja prvostupanjske presude u srijedu, 29. svibnja proteklo 9 godina. No, ovaj slučaj “najposebniji” je po tome što se na optuženičkoj klupi našlo suđenje i ideji osnivanja HB. Zvuči nevjerojatno, no upravo tako piše u optužnici koju je potpisala glavna tužiteljica Carla del Ponte koja je ovu instituciju napustila neslavno, a još neslavnije su do sada okončani visokoprofilni predmeti poput slučaja Gotovina. Za razliku od svih drugih optužnica kao što predmeti Milošević, Karadžić, Mladić, Hadžihasanović ili pak Gotovina i drugi na broju 1 optuženih navode se upravo ove osobe. U slučaju koji pak tereti bivše dužnosnike predsjednika Vlade Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, dvojicu načelnika Glavnog stožera i generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, zapovjednika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića i predstojnika Odjela za zatočenike Berislava Pušića “prvooptužena” je institucija - Herceg Bosna.
Tuđman, Šušak, Boban
Tu se navode osnovne informacije o “prvooptuženoj” HB, a zatim redom o ostalim optuženima. Da su poživjeli, ako je suditi po navodima optužnice, za udruženih zločinački pothvat pripajanja dijela teritorija BiH Hrvatskoj progonom Srba i Bošnjaka bili bi obuhvaćeni i pokojni dužnosnici predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ratni ministar obrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general Janko Bobetko i predsjednik Herceg Bosne Mate Boban. Ova optužnica je otišla toliko daleko da je sve ostale dužnosnike HB, “članove HDZ-a BiH, razne pripadnike oružanih snaga Herceg Bosne /HVO-a, specijalnih postrojbi, vojne i civilne policije, sigurnosnih i obavještajnih službi, paravojnih formacija, lokalnih obrambenih snaga, te druge osobe koje su djelovale pod nadzorom ili u sudjelovanju ili suradnji s tim oružanim snagama, policijom i drugim elementima…, te druge osobe, poznate i nepoznate sudjelovale na ostvarivanju udruženog zločinačkog pothvata” u protjerivanju, zatvaranju, ubijanju nehrvatskog stanovništva radi stvaranja velike Hrvatske. Ovaj dio optužnice je najznačajniji i najviše energije u njegovo dokazivanje, odnosno pobijanje uložili su predstavnici tužiteljstva Kenneth Scott i Douglas Stringer, odnosno predstavnici obrane i sami optuženi. Ovisno o tome kako će sudsko vijeće kvalificirati ove navode, ovaj dio presude će imati svoj najznačajniji utjecaj na visinu kazne optuženima, procjenjuju stručnjaci, ali i imati pravne i političke posljedice, kako za RH kao mogućeg agresora na drugu državu, tako i za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Prvo poluvrijeme
Tužiteljstvo je na kraju završnih riječi za Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića zatražilo izricanje maksimalne kazne zatvora od 45 godina, za Valentina Ćorića predložilo je kažnjavanje s 35 godina, a za Pušića 25-godišnju zatvorsku kaznu. Istodobno, predstavnici obrana šestorice bivših dužnosnika su, kao što su i prigodom izjašnjenja o krivnji, rekli da se ne osjećaju krivima, zatražili oslobađajuće presude. U BiH, ali i u regiji već se danima nagađa, donose procjene i komentira mogući ishod presude Herceg Bosni. Činjenica je da su isti dužnosnici nakon što su uspostavili Herceg Bosnu u Grudama 1991. godine glasovali u prijeratnoj državnoj skupštini i organizirali referendum o neovisnosti BiH. Istodobno, svi službeni dokumenti ili odluke koje su donijele vlasti Herceg Bosne poštovale su državnost BiH. Brojne hrvatske udruge već godinama apeliraju i ukazuju da je optužnica nelogična i politička. Ovaj je slučaj teško usporediti sa svim drugim i kao ni u jednome politika nije imala toliko utjecaja. Kakva god bude presuda, 29. svibnja ipak je tek prvo poluvrijeme!