U rat utrošili više od dva bilijuna dolara

Biden na udaru kritika, Amerikanci posramljeni: Što za njih znači debakl u Afganistanu

Foto: Evelyn Hockstein/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
U.S. President Biden discusses administration efforts to lower drug prices in a speech at the White House in Washington
Foto: WALTER/PIXSELL
Le président des États-Unis, Joe Biden lors d'un discours dans la salle East Room à la Maison Blanche à Washington
Foto: WALTER/PIXSELL
Le président des États-Unis, Joe Biden lors d'un discours dans la salle East Room à la Maison Blanche à Washington
15.08.2021.
u 22:03
Dobar dio analitičara smatra da će debakl nakon povlačenja američkih snaga iz zemlje nesumnjivo oslabiti američki položaj na globalnoj pozornici
Pogledaj originalni članak

Najduži američki rat završio je u Afganistanu nakon dva desetljeća potpuno urušivši ugled Sjedinjenih Država.

Neočekivano brz pad vlade u Kabulu znači da će 20. godišnjica napada 11.rujna, koja je potaknula američku invaziju, vjerojatno biti obilježen s talibanima na vlasti u Afganistanu, iako su Amerikanci ondje izgubili 2500 života i utrošili više od dva bilijuna dolara. 

Dobar dio analitičara smatra da će debakl nakon povlačenja američkih snaga iz zemlje nesumnjivo oslabiti američki položaj na globalnoj pozornici. 

"Američka vjerodostojnost kao saveznika sigurno se smanjila načinom na koji je afganistanska vlada napuštena, počevši od razgovora u Dohi", kaže Husian Hakani, bivši pakistanski veleposlanik u SAD-u, refereirajući se na prošlogodišnje pregovore s talibanima u glavnom katarskom gradu u kojima su Sjedinjene Države objavile vremenski okvir za povlačenje. 

Hakani tvrdi da nakon toga američki diplomati nisu mogli ništa više nego slati tvitove talibanima da se zaustave. 

"Diplomati najmoćnije zemlje svijeta nasamareni su u Dohi, a njihove čelnike jednostavno se ignoriralo. To može potaknuti i druge da se upuste u dvoličnu diplomaciju", Hakani. 

Kao u Sajgonu 

Predsjednik Joe Biden izložen je žestokim kritikama da je povlačanje bilo loše izvedeno i da su Amerikanci morali juriti da izvuku svoje osoblje iz zemlje, baš kao u Sajgonu 1975. godine, i to sam mjesec dana nakon što je Biden i sam govorio da nema šanse da se afganistanska vlada tako olako preda. 

"To će imati posljedice mnogo šire od Afganistana. Američki protivnici sada znaju da nam mogu prijetiti, a naši se saveznici jutros pitaju mogu li u bilo čemu računati na nas", kazala je republikanska kongresnica Liz Cheney.  

Bidenova administracija požurila je objasniti da je Donald Trump dogovorio sporazum iz Dohe i da većina američke javnosti podržava završetak "vječnih ratova". 

Državni tajnik Antony Blinken ustvrdio je da je SAD uspio u svojoj primarnoj misiji, privesti pravdi vođe Al Kaide, odgovorne za napade 11. rujna. 

"Istina je i da našim strateškim suparnicima diljem svijeta niše ne bi bilo draže nego da se zakopamo u Afganistanu idući pet, deset, dvadeset godina. To nije u našem nacionalnom interesu", rekao je. 

Kina, koju Bidenova administracija smatra najvećim izazovom, već se pomalo naslađuje. Nacionalistički Global Times već je objavio analizu u kojoj naglašava da je "Washington nepouzdan partner koji uvijek napušta svoje partnere kad mu je to u interesu".

Kula od karata

Neki su američki političari tvrdili da bi u Afganistanu trebalo biti stalnih 2500 američkih vojnika, ali je Biden odlučio da je rat završen ne želeći više ondje riskirati američke živote. 

Analitičarka Trita Parsi, potpredsjednica Quincyjeva instituta za odgovorno državništvo, slaže se s povlačenjem.

"Kad vidite da se sve urušilo u devet dana, to znači da ondje nije bilo ništa doli kuće od karata", rekla je. 

Nada se da će povlačenje pomoći da se prestane razmišljati, u Washingtonu i u svijetu, da američka vojska mora biti prvo rješenje. 

"Možda će se sada ublažiti vanjski pritisak da Sjedinjene Države moraju djelovati kao da imaju odgovor na sve u svijetu", zaključila je.

VIDEO Stravične scene nakon potresa na Haitiju

'NISMO DOVOLJNO ULAGALI GODINAMA'

Trumpove izjave zabrinule su ovu europsku državu, odmah su počeli ulagati u obranu: 'Nismo na prodaju'

Na Trumpove zahtjeve za vlasništvom i kontrolom Grenlanda je Grenlandski premijer Mute Egede rekao kako "nisu na prodaju", a dodao je kako bi Grenlanđani i dalje trebali biti otvoreni za suradnju i trgovinu, posebice sa svojim susjedima. Analitičari ističu kako je o ovom planu Danska raspravljala već duže vrijeme te kako to nije direktan odgovor na Trumpove komentare.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 64

DU
Deleted user
22:28 15.08.2021.

SSSR je prvi pao, sada i USA, zanimljivo za svjetski poredak. Ali da će to oslabiti USA, sumnjan jer svatko zna što se krije iza porinuća najnovije grdosije od nosaća aviona “Gerald R. Ford”. Ne brinem za njih. Više me brine koliko će Talibana opet krenuti k nama u Europu?

ST
starivol
23:59 15.08.2021.

Da je nama Hrvatima Amerika pomagala u Domovinskom ratu samo 10% koliko je pomagala sada propaloj afganistanskoj vlasti imala bi Srbija kad uđe u EU na kovanicama Stjepana Radića.

Avatar Bayaz the magi
Bayaz the magi
22:35 15.08.2021.

Nismo ih ni mi trebali poslušati. Nismo se trebali zaustaviti u Oluji.