Jučerašnji posjet američkog potpredsjednika Joea Bidena Zagrebu imao je dvije razine – jednu anegdotalnu, u kojoj se Biden prisjećao i svoje mladosti i mladosti svog oca jer su obje generacije "sanjale ujedinjenu Europu koja ne postoji bez njezina jugoistočna dijela", te se šalio na račun svojih godina i evocirao uspomene na susrete s "onim likom pod imenom Tito", s predsjednikom Franjom Tuđmanom, i drugu razinu koja je bila usidrena u sadašnjosti i kroz koju je drugi čovjek SAD-a prenio vrlo jasne poruke Washingtona i predsjednika Baracka Obame. Stabilizacija jugoistočne Europe, njezino uključenje u euroatlantske integracije, pri čemu su Hrvatska i Slovenija jasan uzor, inzistiranje na cjelovitoj BiH, borba protiv terorizma i teret imigrantske krize, podrška Crnoj Gori za ulazak u NATO te važnost energetske neovisnosti Europe – a pod tim se nesumnjivo mislilo na ruski utjecaj – najvažnije su od njih. Poruke su to koje se gotovo potpuno poklapaju sa zaključcima summita procesa Brdo – Brijuni u organizaciji hrvatske predsjednice Kolinde Grabar–Kitarović i slovenskog predsjednika Boruta Pahora koji je okupio čelnike država jugoistočne Europe te goste – uz Bidena, u Zagrebu je jučer boravio i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te austrijski predsjednik Heinz Fischer.
– SAD nikada nije napustio ovo područje – inzistirao je Biden, kazavši kako je "mnogo milijardi dolara uloženo u Europu". No treba reći da, otkako je SAD zaustavio rat u BiH Daytonskim sporazumom, Europa ipak nije uspjela održati zamah, a rezultat je politički zapuštena BiH. Takva situacija, kazao je Biden, zabrinjava.
– Predsjednik Obama i ja smo predani cilju koji smo zacrtali Daytonskim sporazumom. BiH je primjer zastoja procesa, a narod BiH zaustavljen je na putu napretka zbog sporosti čelnika – istaknuo je Biden, dok su ga slušali članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić, koji su na Pantovčak stigli svatko u svom automobilu, ali i ohrabrio države regije, uključujući Albaniju i Makedoniju, rekavši da su vrata EU i NATO-a otvorena ako države provedu reforme. Slovenija i Hrvatska su pozitivni primjeri – kazao je Biden. Takva BiH, pogotovo u svjetlu terorizma i borbe s ISIL-om te radikalizacije muslimanskog stanovništva, sigurnosna je ugroza Hrvatskoj, ali i Europi.
Kako je rekla predsjednica Grabar-Kitarović, među čelnicima je dogovoren dijalog na operativnoj razini između SAD-a, EU i država jugoistočne Europe. SAD, priznao je Biden, ne podnosi toliki teret imigracijske krize, ali donacijom od 4,5 milijardi dolara pokušava pomoći. Za zaustavljanje i rješavanje sigurnosnih ugroza ključna je bolja koordinacija i razmjena informacija među policijskim agencijama, istaknula je K. Grabar-Kitarović.
No koordinacije i razmjene riječi jučer – barem za vrijeme ručka na kojem je poslužen menu "Hrvatska na tanjuru, Slovenija u čaši" – rižoto od škampi, riba i mousse od kestena te slovenska vina – nije bilo između kosovske predsjednica Atifete Jahjage i srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića. Nije to bila jedina neugodna situacija za Nikolića – predsjednicu Grabar-Kitarović jedva je pri pozdravu uspio – nakon njezina izbjegavanja – poljubiti tri puta. Nešto poslije otkrio je da je su razgovarali o posjetu Hrvatskoj te da je "preporuka predsjednice da pričeka da se formira vlada".
Unatoč nedostatku dijaloga za stolom, potpredsjednik Biden dao je poticaj dijalogu Kosova i Srbije, države čijeg je čelnika Slobodana Miloševića u lice nazvao ratnim zločincem. U kontekstu NATO-a posebno je spomenuo Crnu Goru. Tu je pak poslana neizravna poruka Rusiji koja je prije nekoliko dana u Dumi usvojila rezoluciju kojom se protivi ulasku te države u Sjevernoatlantski savez. Rusija je – neizravno – bila apostrofirana u Bidenovu inzistiranju na energetskoj neovisnosti i važnosti diversifikacije izvora energije jer "nijedna država ne bi trebala koristiti energiju da bi manipulirala drugim državama". Ovdje, dobro je znano, SAD vidi Hrvatsku kao ključnog partnera preko kojega bi se u EU uvozio i transportirao i američki ukapljeni plin te bi od Hrvatske prema sjeveru – što se poklapa s linijom Jadran – Baltik – odvojio Europu od ovisnosti o ruskim energentima, posebice dok se sprema gradnja plinovoda Sjeverni tok 2, kojim bi plin – tako izgleda – iz Rusije dolazio u Njemačku. No čelnika tih država jučer u Zagrebu – nije bilo.
>> 'Cjelovita i mirna Europa nemoguća je bez svojega jugoistoka'
kakva korist od ovih parazita????? Bilo bi bolje Rusima dati luku u Jadranu u zamjenu za kojekakve plinovode, industriju i sl.! Bar bi imali koristi!