Nakon što je administracija američkog predsjednika najavila uvođenje novih kontrola izvoza i novi krug sankcija Rusiji, ciljajući na ključne industrije, predsjednik Joe Biden jutros je iznenadno posjetio Kijev, glavni grad Ukrajine. Ranije je planirano kako će posjetiti Poljsku radi obilježavanja obljetnice invazije na Ukrajinu, a o posjetu Ukrajini nije se raspravljalo u javnosti.
Tijek događaja:
23:24 - Američki predsjednik Joe Biden doputovao je u ponedjeljak navečer u Poljsku vlakom iz Ukrajine, nakon nenajavljenog posjeta Kijevu, javila je poljska novinska agencija PAP. Biden je oko 20.30 sati po mjesnom i srednjoeuropskom vremenu stigao na željeznički kolodvor u Przemyslu, na jugoistoku Poljske.
Reuters piše kako je Bidenov posjet tempiran uoči Putinovog velikog obraćanja u utorak, za koje su ruske televizije već počele odbrojavanje. Ruski predsjednik trebao bi iznijeti ciljeve za drugu godinu onoga što je u Rusiji počelo kao "specijalna vojna operacija", a sada je "proxy" rat protiv Sjedinjenih Država i NATO-a.
22:10 - Nakon što je američki predsjednik Joe Biden danas iznenadno posjetio Ukrajinu, to je postala tema ruskih medija. U emisiji 60 minuta, popularnom talk showu u Rusiji, razgovarali su je li Rusija Bidenu tijekom njegovog posjeta garantirala sigurnost, a jedan je gost prokomentirao: "Mogli smo ubiti Bidena, ali to bi bilo previše".
Bivši savjetnik predsjednika Putina Sergej Markov rekao je za Sky News da Rusija nije pokušala likvidirati američkog predsjednika jer se boje da bi to započelo nuklearni rat.
17:42 - Rusija predstavlja jasnu vojnu prijetnju u neposrednom okruženju Švedske, ali su njezine snage u velikoj mjeri vezane ratom protiv Ukrajine, priopćila je u ponedjeljak Švedska vojna obavještajna i sigurnosna služba (MUST).
"Europski sigurnosni poredak kakav poznajemo prestao je postojati, a time su se povećali i rizici za švedsku sigurnost", rekla je na konferenciji za novinare šefica MUST-a Lena Hallin.
Hallin je također rekla kako očekuje da će Rusija ojačati svoje vojne kapacitete u neposrednom susjedstvu Švedske kada to bude moguće, kao odgovor na podnošenje zahtjeva Švedske i Finske za članstvo u NATO-u. Dodala je da MUST ocjenjuje kako Rusija želi izbjeći situaciju u kojoj bi trenutne napetosti eskalirale u vojni sukob s NATO-om.
"Međutim, postoji znatna neizvjesnost, koja se uglavnom odnosi na spremnost ruskog vodstva da preuzme velike rizike", kazala je, dodajući da zbog visoke razine napetosti postoji veća mogućnost da slučajnost ili pogrešna procjena dovedu do sukoba.
17:39 - Zatvoreni ruski oporbeni čelnik Aleksej Navaljni ustvrdio je da su ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini i optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da je uništio budućnost Rusije radi vlastite ambicije. U objavi na društvenim medijima pred prvu godišnjicu invazije na Ukrajinu 24. veljače, Navaljni je ocijenio da je Rusija "pala na dno" i da će se oporaviti tek kada sruši "Putinovu diktaturu" i Moskva počne isplaćivati "reparacije" Kijevu za nanesenu štetu.
"Ubijeni su deseci tisuća nedužnih Ukrajinaca, a još milijuni pogođeni su boli i patnjom. Počinjeni su ratni zločini", objavio je Navaljni na svojem profilu na Twitteru koji održavaju njegovi suradnici, pozivajući na međunarodnu istragu optužbi za ratne zločine.
Navaljni (46) služi kaznu od 11 i pol godina zatvora u Rusiji zbog optužbi za prijevaru što smatra političkom odmazdom za svoj protuvladin aktivizam. Navaljni istupa protiv Putina i iz zatvora. Ovaj mjesec objavio je da je prebačen u stroži režim samice na idućih šest mjesec tijekom kojih ga se ne smije posjećivati.
"Pravi razlozi za ovaj rat su politički i gospodarski problemi u Rusiji, Putinova želja da zadrži vlast pod svaku cijenu i njegova opsesija njegovim povijesnim nasljeđem. Želi ući u povijesti kao 'car osvajač'...", ocijenio je Navaljni u tvitovima u ponedjeljak.
Ustvrdio je da je poraz Rusije na bojišnici "neizbježan" i da će Moskva morati povući postrojbe iz Ukrajine i priznati njezine granice iz 1991. godine nakon pada Sovjetskog Saveza. To bi uključivalo anketirani Krim, premda ga Navaljni u postu izravno ne spominje.
Navaljni je istaknuo da Rusija duguje Ukrajini reparacije, sugerirajući da bi mogle biti isplaćene u obliku energenata.
Kritizirao je Putina što je "uništio" budućnost Rusije "samo kako bi zemlja bila veća na karti".
"Pali smo na dno", rekao je. "Moramo srušiti Putinov režim i njegovu diktaturu", zaključio je Navaljni.
17:37 - Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi, koji bi uoči godišnjice ruske invazije na Ukrajinu trebao posjetiti Moskvu, pozvao je u ponedjeljak na pregovore i mir za dobrobit svijeta i posebno Europe.
"Željeli bismo političko rješenje koje bi omogućilo miroljubiv i održiv okvir za Europu", rekao je Wang u Mađarskoj uoči posjete Moskvi. Kina smatra Rusiju svojom saveznicom i protutežom američkoj moći na svjetskoj sceni i do sada se suzdržala od osude ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače. Umjesto toga, Peking opetovano poziva na pregovore i mir. U razgovoru s mađarskim kolegom Peterom Szijjartom, Wang je rekao da je svijet u neredu i ratovima.
"Dopustite mi da ponovim što smo upravo čuli od vas i da zajedno objavilo svijetu da Kina i Mađarsko rado surađuju s ostalim miroljubivim zemljama kako bi trenutna neprijateljstva priveli kraju što je prije moguće", rekao je Wang mađarskom šefu diplomacije Szijjartu.
Premijer Viktor Orban koji je radio na produbljivanju poslovnih veza s Kinom, u nedjelju je ugostio Wanga na privatnoj večeri. Wang je potvrdio odlučnost Pekinga u izgradnji tješnjih gospodarskih veza, uključujući putem inicijative Jedan pojas, jedan put.
17:09 - Američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je tijekom svog nenajavljenog posjeta Kijevu prošetao središtem tog grada s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, obećavši da će biti uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.
"Kad je Vladimir Putin pokrenuo svoju invaziju prije gotovo godinu dana, mislio je da je Ukrajina slaba i da je zapad podijeljen. Mislio je da može izdržati duže od nas. Ali bio je u krivu", rekao je Biden i najavio da američka podrška neće prestati. Obećao je novu vojnu pomoć vrijednu 500 milijuna dolara koja uključuje topničko streljivo, protuoklopne sustave i protuzračne radare.
15:25 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je u razgovoru za Die Welt upozorio Kinu da bi njezina podrška Rusiji u ratu protiv Ukrajine dovela do svjetskog rata. Komentari Zelenskog uslijedili su nakon što je Kina rekla da SAD nije u poziciji da iznosi zahtjeve, nakon što je američki ministar vanjskih poslova svog kineskog kolegu upozorio da Kina ne isporučuje oružje Rusiji.
"Za nas je važno da Kina ne podržava Rusku Federaciju u ovom ratu", rekao je Zelenski za njemačke dnevne novine Die Welt.
"Zapravo, volio bih da bude na našoj strani, međutim trenutno mislim da to nije moguće", naglasio je, pa dodao da "vidi priliku da Kina napravi pragmatičnu procjenu onoga što se ovdje događa".
"Jer ako se Kina udruži s Rusijom doći će do svjetskog rata i mislim da je Kina toga svjesna", upozorio je ukrajinski predsjednik.
Američki državni tajnik Antony Blinken u subotu je upozorio glavnog kineskog diplomata Wang Yija na posljedice slanja oružja Rusiji. Blinken je u razgovoru za medije nakon sastanka kazao da je Washington zabrinut da Peking razmatra opskrbu Moskve oružjem.
Govoreći o Moldaviji, Zelenski je njemačkom mediju rekao da je Ukrajina moldavskoj predsjednici Maji Sandu proslijedila obavještajne podatke koji sugeriraju da Rusija planira državni udar u njenoj zemlji.
"Maia Sandu nikad me nije pitala za pomoć, ali mi je zahvalila na informacijama. Vrlo dobro poznaje našu situaciju. Ukrajina će uvijek biti spremna pomoći Moldaviji", dodao je.
Kremlj je u ponedjeljak priopćio da su odnosi Rusije s Moldavijom vrlo napeti i optužio je moldavske čelnike da su antiruski nastrojeni, tjedan dana nakon što je Kišinjev rekao da je osujetio ruski pokušaj državnog udara.
14:03 - Na bilo kakvu vrstu agresije prema Bjelorusiji, odgovor Minska bit će brz i čvrst jer bjeloruska miroljubivost nije sinonim za žrtvu, ustvrdio je ovoga ponedjeljka bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
"U slučaju bilo kakve agresije, odgovor će biti brz, oštar i adekvatan", rekao je bjeloruski čelnik na sjednici Vijeća sigurnosti na kojoj se raspravljalo o projektu koncepta sigurnosti zemlje i nacrtu zakona o dobrovoljačkom korpusu.
"Bjeloruska miroljubivost nije sinonim za požrtvovnost", dodao je, a citirao ga je ruski TASS.
"Očit je rast prijetnji od strane agresivnog nacionalizma i ekstremizma u različitim oblicima. Neofašistička ideologija se uzdiže. Stara je priča da zapadna hegemonija ima geopolitičke interese za Bjelorusiju. I moramo gledati još dalje naprijed i biti proaktivni" - dodao je Lukašenko.
12:44 - Šestorica ruskih vojnika poginula su u ponedjeljak u požaru u bunkeru u oblasti Kursk koja graniči s Ukrajinom, objavilo je rusko ministarstvo obrane, a prenijele ruske agencije.
Požar se dogodio u ponedjeljak ujutro kod sela Ulanoka, manje od 10 kilometra od sjeveroistočne granice Ukrajine s Rusijom, prenio je TASS, pozivajući se na hitnu službu.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je požar rezultat "grubog kršenja" pravila sigurnosti. "Dana 20. veljače došlo je do grubog kršenja sigurnosnih pravila od strane pripadnika zapadnog vojnog okruga stacioniranih u regiji Kursk prilikom rukovanja zapaljivim materijalima i zapaljivom tekućinom u bunkeru. Vatra je brzo zahvatila bunker i šest vojnika je poginulo", prenijela je RIA priopćenje ministarstva.
Na Telegram kanalu Bazi, koji je blizak ruskim tijelima za provedbu zakona, objavljeno je da se u bunkeru dogodila eksplozija. Reuters to nije mogao potvrditi.
U vrijeme incidenta u bunkeru su se nalazila sedmorica vojnika. Šestorica su poginula, a sedmi je ozlijeđen, po hitnoj službi.
11:56 - Prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu američki predsjednik Joe Biden posjetio je ovoga ponedjeljka glavni grad Kijev. Tamo je stigao vlakom s poljske granice, a nakon nekoliko sati boravka vraća se u Poljsku gdje će boraviti dva dana. Tijekom posjeta dvoje predsjednika održalo je sastanak nakon čega su sazvali i zajedničku konferenciju za medije. Prvi se obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je kazao kako ''demokratski svijet mora pobijediti u ovoj povijesnoj borbi''.
11:01 - Šef kineske diplomacije Wang Yi je stigao u Moskvu radi razgovora o mogućem mirovnom planu za Ukrajinu, objavile su u ponedjeljak ruske novine Kommersant.
"Glavna svrha ovog posjeta je povećati ulogu Pekinga u dogovoru o Ukrajini", napisao je Kommersant.
Wang je na godišnjoj minhenskoj sigurnosnoj konferenciji prošli tjedan optužio Sjedinjene Američke Države za kršenje međunarodnih normi "histeričnim" ponašanjem.
Ponovno je pozvao na dijalog i europskim zemljama predložio da "mirno razmišljaju" o načinima okončanja rata.
Wang je također kazao da postoje "neke sile koje naizgled ne žele da pregovori uspiju ili da rat uskoro završi", no nije naveo na koga je mislio.
Kineski vođa Xi Jinping, najavio je talijanski ministar vanjskih poslova prošli tjedan, trebao bi na godišnjicu invazije na Ukrajinu održati "mirovni govor".
Antonio Tajani rekao je za RAI Radio 1 da je iskoristio svoj susret u Rimu s Wang Yijem u četvrtak da zatraži od Pekinga da iskoristi svoju moć da uvjeri Rusiju da okonča rat, s time da se istovremeno zajamči ukrajinska neovisnost.
"On mi je rekao da će Xi održati mirovni govor na obljetnicu invazije na Ukrajinu", rekao je Tajani.
10:10 - Američki predsjednik Joe Biden iznenada je u ponedjeljak posjetio Kijev, glavni grad Ukrajine, i to po prvi put od početka invazije, javlja BBC. Inače, najavljeno je kako će tijekom dana posjetiti Poljsku radi obilježavanja prve godišnjice ruske invazije na susjednu Ukrajinu, najvećeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata, dok se očekuje proljeće i ofenzive obje strane.
9:45 - Više tisuća prosvjednika, u organizaciji Pokreta za narod koji podupiru članovi moldavske proruske stranke Šor, okupilo se u Kišinjevu tijekom vikenda zatraživši od nove prozapadne vlade da u potpunosti podmiri račune za grijanje u jeku krize životnih troškova i vrtoglave inflacije.
Prosvjed je organizirala nedavno osnovana skupina Pokret za narod koju podupiru članovi Šora, proruske stranke koja ima šest od 101 mjesta u parlamentu bivše sovjetske republike.
Neki od prosvjednika koji su se okupili u Kišinjevu u nedjelju pozvali su na ostavku predsjednice, uzvikujući "Dolje Maia Sandu!"
Drugi su držali transparente s licima nekih moldavskih čelnika i političara pored fotografija velikih kuća i luksuznih automobila.
"Oni imaju milijune. Mi umiremo od gladi", rekli su.
Sandu je 13. veljače iznijela navodni plan Moskve da svrgne vladu kako bi naciju stavila "na raspolaganje Rusiji" i skrenula je s puta prema pridruživanju Europskoj uniji jednog dana.
“Nasilnim akcijama, pod krinkom prosvjeda takozvane oporbe, bila bi iznuđena promjena vlasti u Kišinjevu”, rekla je.
“U provođenju plana autori se oslanjaju na neke unutarnje snage, ali posebno na kriminalne skupine poput formacije Šor....”
Rusija je oštro demantirala njezine tvrdnje.
Niz protuvladinih prosvjeda koje je pokrenula stranka Šor potresao je Moldaviju tijekom jeseni u vrijeme kad je zemlju zahvatila teška energetska kriza nakon što je Rusija smanjila opskrbu prirodnim plinom.
Otprilike u isto vrijeme moldavska vlada zatražila je od Ustavnog suda da stranku Šor proglasi nezakonitom. Državno protukorupcijsko tužiteljstvo ustvrdilo je da su prosvjedi djelomično financirani ruskim novcem.
Šor je optužio vlasti za mobiliziranje tisuća policijskih časnika kako bi spriječili nedjeljne prosvjede i ulazak ljudi u glavni grad.
8:52 - Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u ponedjeljak u Ankari da ulazak Švedske i Finske u NATO, koje blokira Turska, nije bilateralno pitanje i da Washington snažno podupire te dvije zemlje.
Blinken je rekao da Washington snažno podržava ubrzano pristupanje Švedske i Finske NATO savezu s obzirom na korake koje su već poduzele, čak i nakon što je njegov turski kolega naglasio potrebu za dodatnim konkretnim potezima.
"Sjedinjene Države snažno podržavaju nordijsko pristupanje što je brže moguće ... švedsko i finsko proširenje NATO-a nije bilateralno pitanje", rekao je Blinken na zajedničkog tiskovnoj konferenciji s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom u Ankari.
Cavusoglu je, pored Blinkena, kazao da sve strane u Savezu moraju uvjeriti Švedsku da više poduzme kako bi uklonila zabrinutost Ankare i zadobila njenu podršku.
Švedska i Finska aplicirale su prošle godine nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu za ulazak u NATO.
Cavusoglu je rekao da Turska očekuje podršku američkog Kongresa za ostvarivanje planiranog 20 milijardi dolara vrijednog dogovora o prodaji američkih borbenih zrakoplova F-16.
Dodao je da je o tom pitanju raspravljao s Blinkenom i da bi Turska htjela da američka administracija pošalje službenu obavijest Kongresu glede tih zrakoplova.
Blinken je istaknuo da će Washington nastaviti podržavati Tursku "koliko god bude potrebno" nakon potresa koji je pogodio zemlju prije dva tjedna, no Cavosoglu je rekao da ne treba čekati katastrofu ili teška vremena kako bi se popravili odnosi sa SAD-om.
On je poručio da nije moguće da Turska kupi američke zrakoplove uz preduvjete i da vjeruje da se problem može prebroditi ako Bidenova administracija zadrži odlučan stav.
Blinken je dodao da je jasna turska podrška za ukrajinsku suverenost ključna.
"Sjedinjene Države i Turska se ne slaže oko svakog pitanja, no to je partnerstvo koje se oduprlo izazovima", kazao je Blinken.
Turski šef diplomacije je naglasio da Turska ne prodaje proizvode koji bi mogli koristiti Rusiji u njenoj invaziji na Ukrajinu nakon što je SAD ranije u veljači upozorio na izvoz kemikalija, mikročipova i drugih proizvoda.
Cavusoglu je kazao da Turska neće dozvoliti kršenje američkih ili europskih sankcija u Turskoj ili preko Turske i da Ankara poduzima korake kako bi se to spriječilo.
7:50 - Važno je obraniti Bakhmut ali ne pod svaku cijenu, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski za talijanske novine Corriere Della Sera. Bakhmut se nalazi u regiji Donjeck, a prije rata je imao 70 tisuća stanovnika. Ukrajinski dužnosnici procjenjuju da je sada tamo ostalo manje od 5000 civila.
>> VIDEO Pravilo u Njemačkoj: Osim vozača, tijekom vožnje ovo ne smije raditi ni suputnik u vozilu
Starcek Biden ga dobro papri velikom Vladimiru. Beskonačna Rijeka oruzja i novca stiže Ukraini, a nas Joe se šeće po Kijevu. A Putina se ne moze vidjeti ni u Rusiji.