NAPETA GEOPOLITIČKA SITUACIJA

Bliski istok ključa: Amerikanci se moraju osvetiti zbog smrti vojnika, a Iran prijeti

Foto: STRINGER/REUTERS
A destroyed building is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: STRINGER/REUTERS
Shell casings lie at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: Stringer/REUTERS
A damaged car is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: Stringer/REUTERS
A damaged building is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: Stringer/REUTERS
A damaged car is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: Stringer/REUTERS
A destroyed building is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: Stringer/REUTERS
A destroyed building is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
04.02.2024.
u 16:54
Neka svi koji nam žele nauditi budu svjesni: ako naudite Amerikancu, mi ćemo odgovoriti, zaprijetio je predsjednik SAD-a Joe Biden
Pogledaj originalni članak

Kao što se i očekivalo, američke snage napale su preksinoć ciljeve Iranske revolucionarne garde, snage Kudsa, paravojnog krila Iranske revolucionarne garde, kao i proiranskih milicija u Iraku i Siriji, u znak odmazde za nedavni napad dronom na američku bazu u Jordanu, u kojem su stradala trojica američkih vojnika, a oko 40 ih je ranjeno. Prema američkim informacijama, napadi su bili precizno usmjereni na skladišta oružja, operativne centre i logističke lance.

"Strateška pogreška vlade SAD-a"

Radilo se o ukupno 85 različitih ciljeva na sedam lokacija, četiri u Siriji i tri u Iraku. Napad su izveli bombarderi B-1, koji su zbog napada doletjeli iz SAD-a. Iako je u Americi bilo zahtjeva da se udari i na ciljeve u Iranu, to se zasad nije dogodilo. Amerikanci su se zasad zadovoljili ograničenim napadima na proiranske snage u Iraku i Siriji, koje smatraju izravno odgovornim za prvi smrtonosni napad na američke snage u Jordanu. Iran financira, naoružava i kontrolira mrežu paravojnih snaga u Iraku, Siriji, Bahreinu, Jemenu, Libanonu i Gazi, koje Teheran naziva "snagama otpora", dok u Iraku Washington drži 2500 vojnika, a u Siriji, bez dopuštenja sirijske vlade i bez mandata Vijeća sigurnosti, njih još 900. U slučaju izravnog američkog udara na Iran proiranske bi snage pokrenule novi val napada na američke ciljeve u regiji, što bi rezultiralo eskalacijom sukoba, a to je ono što američka strana silno pokušava izbjeći. Zato je jučer čak i prvi europski diplomat Josep Borrell sve strane pozvao na suzdržanost, kako regija ne bi eksplodirala.

VIDEO Posljedice američkih napada na proiranske ciljeve u Iraku

Američki predsjednik Joe Biden, koji je jučer bio na dočeku poginulih američkih vojnika, kazao je da je američki odgovor počeo. "Nastavit će se u vrijeme i na mjestima koje mi izaberemo", kazao je Biden u obraćanju u povodu napada. "SAD ne želi sukobe na Bliskom istoku ili bilo gdje na svijetu, ali neka svi koji nam žele nauditi budu svjesni: ako naudite Amerikancu, mi ćemo odgovoriti", zaprijetio je Biden. Američki napadi trajat će nekoliko dana i vjerojatno će rezultirati dodatnim zaoštravanjem situacije na Bliskom istoku, gdje već tri mjeseca bjesni rat u Gazi.

Podaci o mrtvima i ranjenima razlikuju se ovisno o izvorima. Premda na američkoj strani tvrde da su ciljevi izabrani tako da se izbjegnu civilne žrtve, a Washington je navodno o napadima unaprijed obavijestio iračku vladu, na iračkoj strani tvrde da je u napadima na Irak smrtno stradalo 16 ljudi, a 25 ih je ranjeno. Sirijski opservatorij za ljudska prava navodi da je u Siriji smrtno stradalo 18 proiranskih boraca. Iz ureda iračkog premijera Mohammeda Shia' al-Sudanija poručuju kako se radi o "novoj agresiji", negirajući da su udari usklađeni s vladom u Bagdadu. Iz iračke vojske tvrde pak da će američki napadi prouzročiti teške posljedice za Irak i cijelu regiju. Iz iranskog ministarstva vanjskih poslova oštro poručuju kako je riječ o još jednoj avanturističkoj akciji i "strateškoj pogrešci američke vlade, koja će prouzročiti dodatne napetosti i nestabilnost u regiji", kao i kršenju suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Iraka i Sirije, međunarodnog prava i Povelje UN-a. Iranski predsjednik Ebrahim Raisi kazao je uoči napada da Iran neće započeti rat, ali oštro će odgovoriti na bilo kakvo zastrašivanje.

VEZANI ČLANCI:

Biden u teškoj situaciji

Kada je riječ o odmazdi za stradavanje američkih vojnika, predsjednik Biden nalazi se u nemogućoj situaciji. Mora odgovoriti i pokazati da napadi američkih neprijatelja na američke snage ne mogu proći bez posljedica, a istodobno mora paziti da njegov odgovor dodatno ne zapali cijeli Bliski istok. Što god napravio, Biden nikad neće zadovoljiti jastrebove u Washingtonu u republikanskim redovima, koji će ga optuživati za slabost i nesposobnost.

GALERIJA Posljedice američkog zračnog napada na Siriju i Irak

Foto: STRINGER/REUTERS
Shell casings lie at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: Stringer/REUTERS
A damaged car is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: Stringer/REUTERS
A damaged building is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: Stringer/REUTERS
A damaged car is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: STRINGER/REUTERS
A destroyed building is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: Stringer/REUTERS
A destroyed building is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim
Foto: Stringer/REUTERS
A destroyed building is pictured at the site of a U.S. airstrike in al-Qaim

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 19

PA
pasodoble12
18:03 04.02.2024.

"Amerikanci se moraju osvetiti..." Osveta je samo nihovo pravo?

MA
malyemail
18:07 04.02.2024.

Svicarski politicki komentator iz Ciriha napisao canak o mracnim prognozama za Njemacku, pod naslovom '' Njemačka ekonomija umire.''- Njemačko gospodarstvo na rubu je krize jer se deindustrijalizacija čvrsto ukorjenjuje. Tvrtke, potaknute ekonomskim razlozima, sve više premještaju svoju proizvodnju u inozemstvo. Taj trend ima neposredne i duboke posljedice koje nadilaze evidentan utjecaj na industrijske sektore. Poticanje proizvodnje moglo bi dovesti do porasta otpuštanja, što bi dodatno pogoršalo gospodarske izazove s kojima se suočava radna snaga. --( masovno otpustanje radnika ) Primjer je njemačka kemijska industrija, koja se našla u dubokom i dugotrajnom padu, izgubivši oko 23% svojih proizvodnih kapaciteta. Izazove pogoršava borba Njemačke s visokim troškovima energije. Prema izvješću Deloittea, alarmantne dvije od tri njemačke tvrtke djelomično su premjestile svoje poslovanje u inozemstvo zbog tekuće energetske krize u zemlji. Taj je trend posebno izražen u kritičnim sektorima, kao što su strojarstvo, industrijska roba i automobilska industrija, gdje je 69% tvrtki preselilo svoje poslovanje. Značajno je da tvrtke u tim industrijama planiraju premjestiti ne samo niskokvalificiranu proizvodnju komponenti, već i, u manjoj mjeri, visokokvalificirane proizvodne procese. '' itd. Veli da to nije obicna recesija, nego dugorocna katastrofa. -- Znaci totalni potop svega.

LU
lucio2
18:59 04.02.2024.

Glupost i oholost ne poznaje granice. Amerika je fakat nesposobna nauciti ista iz vlastitog iskustva. Za to postoji naziv u psihologiji.