I BiH dobila preporuku za otvaranje pregovora s EU. Uz uvjet da ispuni 14 zahtjeva

Europska komisija preporučila je jučer državama članicama Europske unije da započnu pristupne pregovore o članstvu Ukrajine i Moldavije u EU bezuvjetno, a pregovore s Bosnom i Hercegovinom uvjetno, odnosno čim ta zemlja dosegne potreban stupanj usklađenosti s 14 ranije istaknutih uvjeta iz Bruxellesa.

Iako je bilo otpora ideji da Komisija preporuči otvaranje pristupnih pregovora i s BiH, takva je preporuka na kraju ipak jasno napisana u usvojenom dokumentu, ali uz uvjet da se vlasti u BiH najkasnije do ožujka, do kada će Komisija napisati novo izvješće i dati novu ocjenu, potrude oko implementacije 14 uvjeta koji još nisu dovoljno ispunjeni. Za Komisiju su posebno zabrinjavajuće “secesionističke i autoritarne mjere uvedene u Republici Srpskoj”, dok je s druge strane pozitivnim ocijenjeno uspješno formiranje vlasti na svim razinama nakon prošlogodišnjih izbora i početak rada na reformama. Neizrečena, ali vrlo jasna poruka čitavog Komisijinog izvješća o napretku BiH glasi: sada se vlasti u samoj BiH trebaju potruditi da Komisijinu preporuku o početku pristupnih pregovora učine stvarnom. Treba ispuniti neispunjene reforme koje već godinama traži Bruxelles, a među njima su i ograničene promjene ustava i izbornog zakonodavstva.

VEZANI ČLANCI:

Na pitanje novinara je li Komisija uopće preporučila otvaranje pristupnih pregovora s BiH, s obzirom na to da je odabrala drukčiju formulaciju nego u jasnoj preporuci za otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, predsjednica EK Ursula von der Leyen odgovorila je bez puno okolišanja -  “o, da, i za BiH preporučujemo otvaranje pregovora” - te posegnula za slikovitim opisom:

- Vrlo široko otvaramo vrata i pozivamo BiH da prođe kroz ta vrata. Naravno, potrebno je da BiH pokaže aktivnost, ali vrata su širom otvorena za pristupne pregovore - poručila je Ursula von der Leyen. 

Još jedna velika novost Komisijinog paketa o proširenju je i preporuka o davanju statusa kandidata za EU Gruziji, koja takav status nije dobila prošle godine zajedno s Ukrajinom i Moldavijom, ali mogla bi dobiti sada. Ukrajina je sada dobila Komisijinu preporuku o početku pristupnih pregovora bez ikakvih uvjeta. Ako države članice kroz Vijeće EU prihvate tu Komisijinu preporuku, odluka o početku pregovora s Ukrajinom bit će donesena 14. ili 15. prosinca na summitu Europskog vijeća, i to bezuvjetno, a Kijev će tri još neispunjena uvjeta morati ispuniti do sljedećeg koraka, usvajanja pregovaračkog okvira, što se ne očekuje prije ožujka. Ta tri uvjeta su borba protiv korupcije (jedno mjerilo je zapošljavanje tisuću antikorupcijskih istražitelja), veća prava nacionalnih manjina, i deoligarhizacija. Sličnu preporuku Komisija je dala i za Moldaviju. 

S obzirom na drukčiju formulaciju za BiH, koja je upotrebljena u jučer usvojenim Komisijinim preporukama, BiH će ići korak sporije od Ukrajine i Moldavije, ali istim putem, i s jednako ostvarivom šansom da započne pristupne pregovore punih 8 godina nakon podnošenja zahtjeva za članstvom u EU. Bosna i Hercegovina dobiva tu šansu zahvaljujući novom zamahu koji je ideja proširenja EU dobila u Bruxellesu nakon ruske agresije na Ukrajinu i nove geopolitičke stvarnosti koju je ta invazija izazvala. Ali mnogi diplomati u Bruxellesu priznaju da BiH dobiva šansu i zahvaljujući velikom zalaganju Hrvatske za to da BiH ne ostane na začelju zemalja kandidatkinja.

VEZANI ČLANCI:

Zahvaljujući lobiranju Hrvatske, zajedno s još nekoliko susjednih država članica, BiH je lani u prosincu dobila status kandidata, a zahvaljujući tome jučer je dobila i Komisijinu uvjetnu preporuku za početak pregovora. Izgledno je da će se lobiranje Hrvatske u korist BiH nastaviti i do summita Europskog vijeća u prosincu. Ali, sve je na kraju na vlastima u BiH, odnosno uspjeh ili neuspjeh u hvatanju istog ritma pristupnih pregovora s Ukrajinom ovisi o brzini donošenja odluka u Sarajevu. 

U izvješću o napretku Srbije kao najveći problem ističe se neusklađenost te zemlje s restriktivnim mjerama protiv Rusije, koje su dio zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije, a s čime se Srbija kao kandidatkinja ima obvezu usklađivati. Tu obvezu ignorira, a iz Bruxellesa poručuju Beogradu da put prema EU može ići puno brže ako ta zemlja zaista odabere Europu.

Nedavno sklapanje vanjskotrgovinskog sporazuma Srbije s Kinom ostavilo je europske dužnosnike u nedoumici oko toga je li Srbija odabrala EU ili bira nešto neodređeno. Izvori iz Komisije također vrlo jasno spominju i što Srbija treba postići u dijalogu o normalizaciji odnosa s Kosovom: cilj je “de facto priznanje” Kosova.